Hrvatska: Krediti banaka premašili 290 milijardi kuna

Dodajte komentar

Ukupni krediti banaka na kraju su januara iznosili 290,2 milijardi kuna. U odnosu na kraj 2011. ukupni su krediti tako porasli za 855 miliona kuna ili 0,3 posto, a u odnosu na kraj januara prošle godine za 18,6 milijardi kuna ili 6,8 posto, pokazuju posljednji podaci HNB-a koji su proanalizirani u novom izdanju publikacije RBA Dnevne finansijske vijesti.

Rastu kredita na godišnjem nivou najviše su pridonijeli krediti preduzećima, koji su na kraju januara iznosili 118,4 milijardi kuna, što je 9,9 milijardi kuna ili 9,1 posto više nego na kraju januara 2011.

Krediti stanovništvu su u istom razdoblju porasli za 3,1 milijardu kuna, odnosno 2,4 posto te su dosegnuli 128,9 milijardi kuna. Pri tome stambeni krediti čine 46,5 posto, odnosno iznose gotovo 60 milijardi kuna, što je godišnji rast od 2,9 milijardi kuna ili 5,1 posto. Međutim, u valutnoj strukturi kredita stanovništvu polovina kredita je vezana za euro, a četvrtina uz švajcarski franak pa je rast iznosa kredita izraženih u kunama dijelom i rezultat slabljenja kune za 2,1 posto u odnosu na euro i 9,9 posto u odnosu na švajcarski franak na godišnjem nivou. Krediti državi, koji su najviše pridonijeli mjesečnom porastu ukupnih kredita, iznosili su 38,1 milijardu kuna, što je 3,4 milijardi kuna ili 9,7 posto više nego na kraju januara prošle godine.

HNB je takođe objavio podatke o kvalitetu kredita. Na kraju 2011. problematični krediti su u sustavu dosegnuli 12,4 posto, u poređenju s 11,2 posto na kraju 2010. Najveći je udio problematičnih kredita kod trgovačkih društava – 20,1 posto (u usporedbi s 18,1 posto na kraju 2010.), dok kod sektora stanovništva iznose 8,6 posto (u poređenju sa 7,8 posto na kraju 2010.). U ovoj godini očekujemo zadržavanje niskih godišnjih stopa rasta kredita. S jedne strane, na potražnju stanovništvo za kreditima nepovoljno utiče razmjerno visoka prosječna zaduženost i stagnacija realnih dohodaka, napominju analitičari. Potražnja će i dalje vjerovatno postojati od velikih preduzeća, a potražnja države za kreditima će zavisiti o mogućnostima finansiranja na domaćem i inostranim tržištima kapitala, zaključuje se u analizi.

izvor: poslovni.hr

TAGOVI: , ,
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *