Zemlje bivše SFRJ uglavnom su na ivici dozvoljene zaduženosti, ali ekonomisti upozoravaju na činjenicu da će zemlje regiona, uključujući Srbiju, u budućnosti morati da se zadužuju i povećavaju nivo svog duga.
Srbija će kraj tekuće godine dočekati sa znatno uvećanim javnim dugom, koji je na samoj ivici zakonski dozvoljene maksimalne granice od 45 odsto vrijednosti bruto domaćeg proizvoda (BDP), upozoravaju ekonomisti.
Zabilježeni javni dug Srbije krajem septembra od 14,75 milijardi evra, obuhvatio je 44,4 odsto vrednosti BDP, mada neki domaći analitičari smatraju da je “kritična” granica javnog duga već probijena.
Operacija prodaje državnih obveznica u vrijednosti od milijardu dolara, obavljena u septembru, uvećala je dodatno ionako visok dug naše zemlje, a to je podstaklo i guvernera Narodne banke Srbije (NBS) Dejana Šoškića da u otvorenom pismu vladi upozori na taj problem.
U bliskom okruženju, prije svega u državama nastalim nakon raspada bivše SFRJ, problem javnog duga je takođe vrlo izražen, a u velikom problemu su i dvije bivše najrazvijenije jugorepublike – Hrvatska i Slovenija.
Hrvatska, koja ima bezmalo upola manje stanovnika nego Srbija, sada ima javni dug u vrijednosti oko 20 milijardi evra, ili 51 odsto procijenjenog BDP-a, sa vrlo mršavim izgledom da ga smanji, kažu dobro upućeni ekonomisti.
Poznati slovenački ekonomista Jože Mencinger i druge njegove kolege iz “dežele” su još prethodnih godina upozoravali vodeće političare u Ljubljani na brz rast javnog duga koji će se krajem ove godine vjerovatno zaustaviti na “koti” od 16 milijardi evra, ili 47 odsto BDP.
Iako je bila i ostala daleko najrazvijenija zemlja među svim bivšim članicama nekadašnje jugoslovenske federacije, Slovenija se sada takođe suočava sa velikim ekonomskim izazovima, a jako visok javni dug je samo svodni pokazatelj te krize o kojoj je profesor Mencinger detaljnije govorio ove sedmice na beogradskom Ekonomskom fakultetu.
Koliko je kriza u Sloveniji ozbiljna govori i činjenica da su vodeće međunarodne rejtinške agencije ove godine snizile suvereni slovenački kreditni rejting, kao i da će ta članica EU iduće godine morati da zamrzne sve zarade u javnom sektoru i preduzme druge nepopularne mjere stroge štednje.
Dužnički problemi nisu ništa manje izraženi ni u susednoj Hrvatskoj koja bi uskoro trebalo da postane članica EU, ali se velikim bremenom javnog duga i slabašnim izgledima da taj problem u bliskoj budućnosti uspješno riješi.
Privredni rast u Hrvatskoj je tokom protekle tri godine bio u padu, ili vrlo anemičan, a skromna ekonomska ekspanzija očekuje se i tokom 2012. pa će i vlada u Zagrebu biti prinuđena na drastične mjere štednje i kresanje potrošnje na svim nivoima.
Hrvatska, međutim, ipak ima neku vrstu prednosti, jer svake godine može računati na značajne prihode od posjete stranih turista i taj devizni priliv predstavlja “sigurnosni ventil” da će vlada u Zagrebu uspjeti da uredno servisira sve veće strane dugove i održi tekuću likvidnost.
Crna Gora takođe ima visok nivo javnog duga, koji je sredinom ove godine iznosio 1,4 milijarde evra, ili oko 44 odsto BDP, dok su dugovi Bosne i Hercegovine i Makedonije znatno manji, računato prema udjelu u BDP.
Analize ekonomista ukazuju, međutim, da će i te dvije zemlje u budućnosti morati da se zadužuju i povećavaju nivo svog duga, iako, naprimer, makedonska vlada tvrdi da će sve buduće zajmove usmjeravati u investiconu potrošnju.
izvor: seebiz.eu
