Zabrinutost među ljudima zbog klimatskih promjena raste, pokazuje najnovije istraživanje sprovedeno na svjetskom nivou.
Ali način i brzina kojom bi rešavali te probleme, drastično se razlikuje od zemlje do zemlje.
Većina ispitanika u siromašnijim zemljama bi se protiv klimatskih promjena borila istom energijom kao protiv Kovida-19.
A među ispitanicima u bogatijim zemljama ne postoji tolika energičnost za borbu protiv klimatskih promjena.
Nedavno je i princ od Velsa upozorio je da je klimatska kriza takva da će učiniti da korona virus izgleda kao manja prijetnja.
Na osnovu istraživanja koje je sprovela agencija Gloubsken, može se zaključiti da u svijetu vlada velika zabrinutost zbog klimatskih promjena, uprkos pandemiji i pratećim privrednim problemima.
Istraživanje je sprovedeno u 27 država, a oko 90 odsto ispitanika klimatske promjene vidi kao veoma ozbiljan problem.
Ovakav stav je postao sve rasprostranjeniji u prethodnih nekoliko godina.
U zemljama kao što su Kanada, Francuska, Indija, Kenija, Nigerija i Amerkika ljudi su sve više počeli da se bave ovim pitanjem.
U sličnom istraživanju 2014, oko 60 odsto ispitanika je reklo da je zabrinuto zbog klimatskih promjena, a sada je taj procenat 81, uprkos činjenici da predsjednik Amerike Donald Tramp negira važnost ovog pitanja.
Tokom istog perioda, u Indiji je broj zabrinutih ispitanika porastao sa 70 odsto na 93.
Erik Van, predstavnik agencije Gloubsken, kaže da je kriza sa korona virusom kod ljudi širom svijeta dovela do većeg promišljanja o promjenama klime.
„Ovo je godina u kojoj smo posebno ranjivi, a dodatno je povećana nejednakost među ljudima”, rekao je on za BBC Njuz.
Ali kada je ljudima postavljeno pitanje – da li bi vlade njihovih zemalja trebalo istom energičnošću da se bore protiv klimatskih promjena kao protiv korone – vidljive su razlike u odgovorima siromašnih i bogatih.
U Japanu, Švedskoj, Australiji, Americi i Velikoj Britaniji, manje od 45 odsto ispitanika se snažno zalaže za hitnu akciju.
U zemljama poput Kenije, Meksika, Argentine, Turske i Nigerije, ovakav odgovor dalo je više od 70 odsto ispitanika.
A na pitanje, ko najviše pati, više od 60 odsto ispitanika u Brazilu, Keniji, Turskoj, Nigeriji i Južnoj Africi, navelo je da su to siromašni ljudi.
U Japanu, Australiji i Velikoj Britaniji, međutim, manje od 40 odsto ispitanika smatra da bi siromašni najviše trpjeli u borbi protiv klimatskih promjena.
Možda je uzrok jednog od najvećih neslaganja u odgovorima ispitanika u ličnom doživljaju klimatskih promjena.
U Velikoj Britaniji je samo 13 odsto ispitanika reklo da su na njih uticale klimatske promjene, dok je 34 odsto anketiranih kazalo da je na njih lično uticala pandemija.
Slični procenti zabilježeni su u Švedkoj, Americi i Japanu.
Ali u Meksiku, Turskoj i Vijetnamu, više od 50 odsto ispitanika smatra da na sopstvenoj koži oseća uticaj klimatskih promjena.
„Mislim da je uragan Katrina bio trenutak kada je javnost počela da zauzima ozbiljniji stav o klimatskim promjenama”, naveo je Erik Van.
„To je bio pravi šok za sistem i brojke u istraživanjima su se promijenile u odnosu na period od prije nekoliko godina. Ljudi su shvatili da su ranjivi i da nemaju neku posebnu zaštitu”.
U istraživanju je učestvovalo nešto više od 1.000 ispitanika i ispitanica iz 27 država.
Nedelja borbe protiv klimatskih promjena počela je danas, a u Njujorku se održava samit u organizaciji Ujedinjenih nacija.
