Zlato je ponovo u fokusu i to ne samo među tradicionalnim investitorima, već i među centralnim bankama i državama koje traže utočište od političkih i ekonomskih neizvjesnosti. Cijena unce zlata skočila je od početka godine za impresivnih 45 posto, dostigavši rekordnih 3.831 dolar, što je najviši nivo u istoriji. Takav uspon ovaj plemeniti metal nije doživio još od 1979. godine, kada su iranska revolucija i naftni šok pokrenuli lavinu inflacije i potrese na svjetskim tržištima.
A razlog današnjeg rasta je kombinacija inflacije, geopolitičkih sukoba i pada povjerenja u monetarne vlasti, naročito u Sjedinjenim Američkim Državama. A zlato je oduvijek bilo „utočište“ u nesigurnim vremenima, a u 2025. ta je uloga, čini se, važnija nego ikad.
Investitori bježe od dolara
Prema podacima Bank of America, samo je u posljednja četiri sedmice u zlato usmjereno rekordnih 17,6 milijardi dolara. Analitičari upozoravaju da je zlato „taktički prekupljeno, ali strukturno potcijenjeno“, jer čini tek 0,4 posto ukupne imovine privatnih klijenata.
Donald Tramp, čija administracija vodi otvoreni sukob s američkom centralnom bankom (Fed), izazvao je sumnje u nezavisnost monetarne politike. Uz to, trgovinski ratovi, carine na istorijski visokim nivoima i rastući američki dug podstiču dedolarizaciju, odnosno odmak od dolara kao globalne valute povjerenja. U tom kontekstu, zlato se ponovo nameće kao univerzalna valuta bez političkog potpisa, metal koji „nema kamatnu stopu, ali ima reputaciju“.
Kina gomila zlato i moć
Poseban podsticaj tržištu dolazi s istoka. Narodna banka Kine već jedanaesti mjesec zaredom povećava svoje zlatne rezerve. Tako je samo u septembru za dodatnih 40.000 unci Kina povećala svoje zlatne rezerve. Ovaj potez nije tek simboličan jer je riječ o strateškom odmaku od dolara i pokušaju Pekinga da postane čuvar stranih državnih zlatnih rezervi, čime bi se ojačao uticaj Kine na globalno tržište plemenitih metala, prenosi Lidermedia.hr.
– Kineska centralna banka sistematski povećava zlatne zalihe jer se svjetski ekonomski i politički odnosi mijenjaju. Zlato je način da se smanji zavisnost od američkog dolara i odgovori na nove globalne rizike – objašnjava Wang Qing, glavni makroanalitičar kompanije Golden Credit Rating.
Ovim potezom Kina ne samo da štiti vlastite finansije, nego se pozicionira kao alternativni centar monetarne moći, daleko izvan domašaja Vašingtona i zapadnih finansijskih institucija.
Bitcoin, digitalni nasljednik
Međutim, 2025. donosi novu dimenziju ove priče. Dok zlato sija u trezoru, bitcoin blista na blockchainu. Kriptovaluta koju su mnogi mnogo puta otpisali sada vrijedi 124.566 dolara, uz tržišnu kapitalizaciju od 2,48 biliona dolara i rast od 14,5 posto u posljednja tri mjeseca. Za mlađu generaciju investitora bitcoin je ono što je zlato bilo njihovim roditeljima – digitalni štit protiv inflacije i „osiguranje“ od monetarnih eksperimenata vlada i centralnih banaka. Njegova ograničena ponuda (21 milion kovanica) i decentralizovana priroda čine ga idealnim instrumentom za one koji sumnjaju u održivost tradicionalnog finansijskog sistema.
Iako se često predstavljaju kao suparnici, zlato i bitcoin zapravo dijele istu ulogu – oni čuvaju vrijednost u vremenima kada se institucijama više ne vjeruje. I dok stariji investitori i države biraju zlato zbog njegove fizičke trajnosti i istorijske stabilnosti, mlađi i tehnološki orijentisani investitori gravitiraju prema bitcoinu zbog brzine, prenosivosti i globalne dostupnosti.
Analitičar Arnab Das iz Invesca smatra da zlato „još ima prostora za rast“, ali priznaje da se pojavila nova generacija investitora koja jednako vjeruje u digitalnu imovinu.
– Ne vidimo stvarnu alternativu zlatu kao zaštiti od američkih rizika, osim možda bitcoina – kaže Das.
Trend diversifikacije vidljiv je i u poslovnom sektoru.
Sve više kompanija, od startapa do tehnoloških giganata, uvodi isplatu plata u kriptovalutama poput bitcoina ili stablecoina (USDC). Takva praksa, poznata kao crypto payroll, postaje simbol novog finansijskog poretka u kojem digitalna imovina postaje dio svakodnevnih transakcija. Kompanije koje idu tim putem moraju, međutim, primijeniti ozbiljne standarde upravljanja rizicima. Moraju održavati likvidnosne rezerve u stabilnim kovanicama, koristiti multi-sig novčanike i redovne revizije, te pratiti promjene u regulativi, naročito one koje se odnose na dolarom podržane stablecoine.
Sve to spada u novu disciplinu – crypto treasury management – kojom se preduzeća štite od volatilnosti i obezbjeđuju održivost poslovanja u svijetu gdje su digitalni i tradicionalni finansijski tokovi sve više isprepleteni.
Dvostruko utočište: zlato i bitcoin rame uz rame
Gledajući unaprijed, čini se da zlato i bitcoin neće isključivati jedno drugo, nego će koegzistirati kao komplementarni oblici sigurnosti. Zlato ostaje oslonac državnih i institucionalnih portfelja – stabilno, opipljivo i nezavisno od digitalne infrastrukture. Bitcoin, s druge strane, pruža likvidnost, tehnološku fleksibilnost i globalni domet, naročito u vremenima kada povjerenje u valute i tržišta opada.
U konačnici, investitori i kompanije u 2025. sve više prihvataju takozvani „dvostruki štit“ – kombinaciju zlata i bitcoina kao najbolji način da prežive period političkih i finansijskih lomova.
Iako možemo reći da zlato dolazi iz prošlosti, njegova uloga je itekako okrenuta budućnosti. Bitcoin pak pripada toj našoj budućnosti, a sve ga više priznaju i prizivaju tradicionalni investitori. U kriznim vremenima i zlato i bitcoin postaju instrumenti odbrane i moći. Kina to već zna, a ostatak svijeta se tek uči.
