Radna grupa za prevazilaženje problema u ribarstvu osnovana je u maju ove godine, ali to međuresorno tijelo još nije zasjedalo, odnosno počelo rad na analizama i akcionim planovima za poboljšanje stanja u sektoru. Ribari sa kojima su “Vijesti” razgovarale tvrde da operativnost ove grupe ništa ne koči, dok njihov rad i dalje opterećuje manjak ribarskih luka, mjesta za iskrcaj ribe, siva ekonomija…

Sa druge strane, iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede navode da prvi sastanak ovog tijela planiraju za početak jula, te da se nadaju da će pronaći održiva rješenja, a među njima i za modernizaciju ribarske flote, cijene goriva, hladnjače, vezove…

Nacionalno udruženje proizvođača ribe je sredinom avgusta prošle godine uputilo Vladi više zahtjeva u kojima su naveli da nemaju dovoljnu podršku Ministarstva poljoprivrede, luke za pristajanje i vezivanje brodova, ukrcavanje i čuvanje teške opreme, a tada su planirali i blokadu Boke Kotorske. Od protesta su odustali početkom septembra nakon sastanka sa ministrom poljoprivrede Vladimirom Jokovićem, kada je odlučeno da će formirati međuresornu radnu grupu koja će rješiti probleme.

Vlada je krajem septembra 2025. godine utvrdila da postoji potreba za formiranjem međuinstitucionalne radne grupe za prevazilaženje problema u ribarstvu, dok je u maju ove godine to tijelo i zvanično osnovano. Sjednice je trebalo da se održavaju jednom mjesečno, s ciljem utvrđivanja problema, analize i formiranja akcionih planova, ali sastanaka do sada nije bilo. U ovom tijelu, osim ribara, učestvuju članovi Direktorata za ribarstvo, ministarstava finansija, poljoprivrede, pomorstva, prostornog planiranja, Morskog dobra…

Generalna direktorica Direktorata za ribarstvo Katarina Burzanović je naglasila da je u ribarstvu prepoznata potreba za unapređenjem koordinacije između institucija, kroz sagledavanje sistemskih, ekonomskih, ekoloških, tehničkih i administrativnih izazova.

“Prvi sastanak Radne grupe planiran je tokom prve sedmice jula, kada će biti definisana dinamika rada i prioritetne aktivnosti. Formiranjem ove međuinstitucionalne radne grupe stvoren je institucionalni okvir za koordinisan pristup rješavanju izazova u sektoru ribarstva, s ciljem unapređenja uslova poslovanja, efikasnijeg upravljanja resursima i održivog razvoja ovog sektora. Postojeći problemi proizilaze prije svega iz nedovoljno koordinisanog institucionalnog djelovanja, složenosti normativnog i upravljačkog okvira, kao i potrebe za jasnim definisanjem prioritetnih mjera i aktivnosti za unapređenje ribarstva. Posljedice ovih izazova ogledaju se u sporijem rješavanju pitanja od značaja za razvoj sektora, otežanom planiranju i realizaciji razvojnih mjera, kao i u nedovoljno efikasnoj komunikaciji između institucija i korisnika sektora. Ovi problemi najviše pogađaju ribare, privredne subjekte koji posluju u oblasti ribarstva i akvakulture, ali i institucije nadležne za upravljanje ribarstvom, morskim dobrom, infrastrukturom i tržištem”, navela je ona.

Boki vezove, Ulcinju uslove

Burzanović je dodala da je ribarstvo složen sektor pa probleme ne može riješiti samo jedna institucija, već je potreban zajednički pristup svih koji se bave prostorom, infrastrukturom, zaštitom životne sredine, razvojem privrede i korišćenjem evropskih fondova. Naglasila je da su ribarske luke, uređena mjesta, hladnjače i logistika najveći izazovi, kao i vezovi za brodove, zbog čega se ne može očekivati povećanje konkurentnosti domaćih ribara.

“Problemi nijesu jednaki u svim djelovima Crne Gore. Ribari iz Boke kotorske godinama ukazuju na nedostatak vezova i izazove koje donosi intenzivan kruzing saobraćaj. Pored pritiska na lučke kapacitete, potrebno je sagledati i moguće uticaje velikog broja kruzera na morski ekosistem i riblji fond Bokokotorskog zaliva. Rješavanje ovih pitanja zahtijeva saradnju više institucija i donošenje odluka zasnovanih na stručnim analizama. Ribari sa područja Ulcinja suočavaju se sa drugačijim izazovima, koji se odnose na uslove za obavljanje ribolova, razvoj infrastrukture i unapređenje poslovnog ambijenta. Upravo zato želimo da na prvom sastanku radne grupe neposredno saslušamo predstavnike ribara iz svih djelova Crne Gore i zajedno utvrdimo prioritete koji će biti sadržani u Akcionom planu”, navela je ona.

Dodala je i da je važan faktor modernizacija flote jer su brodovi stari, i to utiče na bezbjednost ribara, ekonomičnost rada, potrošnju goriva i konkurentnost, pa je neophodno ulaganje u tom sektoru. Burzanović zato smatra da ubuduće treba razmotriti nove programe podrške za obnovu flote, uz garancije kako bi ribari lakše kupili nove brodove.

Navela je da će grupa razmatrati i cijene goriva, kako bi se rad ribara potencijalno rasteretio kroz modele podrške koje već sprovode države Evropske unije (EU), te da žele da ovo tijelo ponudi konkretna rješenja, a ne samo konstatuje probleme.

“Želimo da kroz partnerski odnos institucija i ribara stvorimo uslove za razvoj modernog, konkurentnog i održivog ribarstva koje će biti spremno da odgovori na izazove evropskog tržišta i da u punoj mjeri iskoristi razvojne mogućnosti koje Crna Gora ima kao pomorska država. Prvi put na jednom mjestu okupljeni su predstavnici svih ključnih institucija čije su nadležnosti povezane sa ribarstvom, zajedno sa predstavnicima samih ribara. Upravo takav pristup omogućava da se problemi sagledaju iz svih uglova i da se rješenja donose kroz dijalog i zajednički rad. Nijedna grupa ne može preko noći riješiti višegodišnje izazove. Međutim, uvjerena sam da može postaviti dobre temelje za njihovo sistemsko rješavanje kroz kvalitetan akcioni plan, jasno definisane prioritete i odgovornost svih institucija uključenih u njegovu realizaciju”, navela je Burzanović.

Burzanović je naglasila da smatra da se sve ubuduće mora raditi u partnerstvu sa ribarima, jer oni najbolje poznaju svakodnevne izazove pa se nada dugoročnim rješenjima kroz otvoreni dijalog.

Stižu privremeni vezovi

Predstavnik Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Savo Ćetković je naglasio da je radna grupa formirana i da svakih deset dana dobijaju obećanje da će da počne sa radom, dok će u utorak saznati da li će početkom jula biti prvog sastanka. Tvrdi da se tome nadaju, ali da čekaju mjesecima, dok se novi problemi konstantno javljaju.

“Sad ne bi trebalo ništa da koči operativnost grupe. Prvi i osnovni problem su nam ribarske luke i privremeni vezovi, oko kojih smo već u kontaktu sa morskim dobrom, ali bez radne grupe nećemo imati ni potvrdu dogovora. Vlada im je već uputila dopise kojima traži da se obezbijede privremeni ribarski vezovi u svim lukama i privezištima u Crnoj Gori, ali i mandraćima (mini pristaništa) u Boki Kotorskoj. U postojećim mandraćima i mjestima gdje su postavljene vage sa ledomatima će da odrede prva iskrcajna mjesta i to će privremeno zamijeniti ribarske luke. Sad to morsko dobro treba da je realizuje i ja mislim da to može da se očekuje poslije Nove godine, jer za neke mandraće postoje jednogodišnji ugovori. To će biti privezišta privremene namjene, jer Evropska unija zahtijeva da imamo ribarsku luku sa prvim iskrcajnim mjestom i remontom za brodove”, naglasio je Ćetković.

Naveo je problem registracije brodova za turizam, sport, rekreaciju ili privredni ribolov, jer tehničke preglede u Crnoj Gori rade dvije osobe, pa nisu brzo ni lako dostupni, a što ribare košta vremena i novca. Ćetković je pojasnio da u slučaju da ribaru registracija ističe u avgustu, on uplatu mora da izvrši mjesec ranije, uradi tehnički pregled i nada se da će procedure biti okončane u septembru, dok za to vrijeme ne može da radi, dobije povrat poreza, niti podnosi dokumentaciju…

Tvrdi da probleme prave i nelegalni ribari sa neregistrovanim brodovima, jer prodaju na tržištu i otežavaju posao onima koji zakonito rade.

Dodao je da će nakon pristupanja EU ribari morati da poštuju razne pravilnike o radu i ponašanju, zbog čega će formirati veliko nacionalno udruženje proizvođača. Ćetković ističe da na tome aktivno rade ali da obaveze neće moći da ispune ako nemaju uslove za rad, dok im je napredak usporila i činjenica da je preminulo nekoliko najstarijih članova udruženja.

Kako kaže, oni su bili upućeni u obimnu papirologiju oko slučaja ribarske luke na mjestu marine Lazure, koji se trenutno nalazi u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT).

Lokalni ribari u Herceg Novom godinama traže dozvole da vežu brodove u luci “Lazure” i tvrde da investitor “Imperio Holding Limited” nije ispoštovao ugovor sa Morskim dobrom, odnosno, nije izgradio ribarsku luku i obezbijedio im najmanje 116 vezova, zbog čega su 2021. slučaj predali SDT-u.

“Mi ne znamo više šta da radimo, gubimo volju, snagu i sve. Najbolje je da se bavimo sportskim ribolovom, da plaćamo dozvolu 40 eura i da nelegalno prodajemo ribu, da nam registracija barke na pet godina košta 200 eura umjesto nekoliko hiljada eura, koje trenutno plaćamo jer moramo da imamo opremu, splavove, ateste… Sve platimo i ne možemo da registrujemo brod, ne možemo da ribamo, niti platimo kazne oko pokrenutih kontrola. Tako da se problemi nižu a nama obaveze poskupljuju svaki dan. Direktorat za ribarstvo je uvijek tu uz nas, radi sve što treba, ali imamo veliki problem sa ministrom, koji uopšte ne komunicira s nama. Nema dodirnih tačaka sa nama, on je samo ministar izgleda na papiru i čovjek koji radi političke skupove, a mi do njega niti možemo doći, niti imamo više želju da s njim komuniciramo i radimo. Pokušali smo preko Vlade, koja je formirala radnu grupu i imamo neke ingerencije prema premijeru Milojku Spajiću i nadamo se će se to riješiti brzo”, naglasio je Ćetković, prenose Vijesti.