Strahovi od potresa u tehnološkom sektoru stoje iza rasta vrijednosti zlata nakon nekoliko sedmica nestabilnosti — cijena je u utorak dostigla gotovo 4.150 dolara po unci (31,1 gram).
Prema procjeni JP Morgana, cijena zlata će naredne godine vjerovatno premašiti 5.000 dolara, a glavni pokretač rasta biće kupovine centralnih banaka u zemljama u razvoju. Do kraja 2026. godine, zlato bi moglo porasti i do 5.300 dolara, procjenjuje ova investiciona banka.
Na rast cijene zlata posljednjih dana utiču i očekivanja da će Federalne rezerve (Fed) vrlo vjerovatno ponovo smanjiti kamatne stope za 0,25 procentnih poena u decembru, usljed pogoršanja uslova na tržištu rada. Novi član Upravnog odbora Feda, Stephen Miran, čak predlaže i smanjenje od 0,5 procentnih poena.
Ove godine zlato se pokazalo kao znatno pouzdanije sigurno utočište od bitcoina: njegova vrijednost je porasla za 57% — što je najbrži godišnji rast od 1979. godine — dok je bitcoin ojačao svega 10%.
ETF fondovi zasnovani na zlatu privukli su 17 milijardi dolara u septembru i dodatnih 8,7 milijardi dolara u oktobru, dok su američki bitcoin ETF-ovi u istom periodu zabilježili neto odljev od 2 milijarde dolara, piše Seebiz.
Bitcoin, koji se nekada smatrao alternativom tradicionalnom finansijskom sistemu, sada sve više gubi taj status — zbog širokog prihvatanja od strane velikih finansijskih institucija i naklonosti američke vlade. Njegovo kretanje danas u velikoj mjeri zavisi od raspoloženja na Nasdaq berzi, što ga čini manje otpornim na tržišne potrese.
