Prošle godine u ovo vrijeme unca zlata vrijedila je 2.800 dolara, a sada je nešto ispod 5.000 dolara, odnosno gotovo 80 odsto više.
Zbog snažnog rasta vrijednosti zlata posljednjih godina, dugoročna profitabilnost ovog plemenitog metala izgleda izuzetno impresivno. Ako uporedimo kretanje cijene zlata od kraja januara 2001. godine sa učinkom njujorškog indeksa S&P 500 tokom ovog 25-godišnjeg perioda, dolazimo do zaključka da je zlato imalo prosječni godišnji rast od 12,5 odsto, dok su najvažnije američke akcije ostvarile prosjek od oko sedam odsto.
Zlato je „pobijedilo“ indeks S&P 500 u svakom mjesecu od jula, što predstavlja najduži takav niz još od finansijske krize 2008. godine. To sve više privlači pažnju i „običnih“ ljudi. Tema razgovora uz kafu sve češće postaje ulaganje u zlato ili srebro.
Inače, postoji više načina kako ulagati u plemenite metale. Neki kupuju fizičko zlato i srebro (odnosno poluge ili pločice) i čuvaju ih u bankarskim trezorima, dok drugi ulažu kroz kupovinu vrijednosnih papira koji im daju izloženost zlatu ili srebru. Najčešće su to popularni ETF fondovi (najveći za zlato je SPDR Gold Shares, a za srebro iShares Silver Trust) ili akcije rudarskih kompanija koje se bave eksploatacijom zlata i srebra.
"/>Po svemu sudeći, plemeniti metali – naročito srebro, koje je samo ove godine poraslo oko 40 odsto – trenutno su prekupljeni, slično kao krajem 1970-ih godina. Spot cijena srebra, na primjer, trguje se oko 240 odsto iznad svog 50-mjesečnog pokretnog prosjeka, ali uz svu euforiju i snažnu kupovinu, kako malih tako i institucionalnih investitora, može se samo nagađati dokle će ovaj rast ići prije nego što uslijedi nagli pad.
Optimistični investitori vjeruju u nastavak rasta i ističu da, ako se uporedi rast zlata sa rastom novčane mase M2 od 1980. godine, zlato i dalje ima mnogo prostora za dalji uspon.
