Tržište plemenitih metala prolazi kroz snažnu korekciju. Zlato, srebro i platina bilježe oštar pad cijena. Takav trend iznenađuje jer se događa u trenutku povećane geopolitičke nesigurnosti.
U pravilu, u kriznim razdobljima kapital se sliva u zlato. Ovoga puta događa se suprotno. Investitori zatvaraju pozicije i preusmjeravaju sredstva.
Zlato bilježi jedan od najvećih padova u posljednjoj deceniji
Cijena zlata naglo je pala početkom sedmice. Spot tržište zabilježilo je pad od gotovo 8% u jutarnjem trgovanju u Londonu.
Terminske cijene zlata pale su za gotovo 10% na 4.119,10 dolara, što je najniži nivo zabilježen u 2026. godini. Plemeniti žuti metal izgubio je gotovo 10% prošle sedmice, što je njegov najgori rezultat od septembra 2011. Spot zlato sada je izgubilo oko 25% otkako je dostiglo rekordnih 5.594,92 dolara po unci krajem januara.
Srebro i ostali metali prate negativan trend
Pad nije ograničen samo na zlato. Srebro je izgubilo 8,3% i spustilo se na 62,24 dolara, što je najniži nivo ove godine.
U odnosu na nivoe s kraja februara, vrijednost srebra gotovo je prepolovljena.
Terminske cijene srebra dodatno su oslabile, s padom većim od 11%.
Sličan obrazac vidljiv je i kod drugih metala. Platina je pala više od 10%, dok je paladij izgubio gotovo 7%.
Zašto investitori napuštaju zlato?
Ključni razlog leži u promjeni očekivanja na finansijskim tržištima.
Uprkos sukobu na Bliskom istoku, investitori sve više računaju na rast kamatnih stopa. Više kamate povećavaju atraktivnost instrumenata koji donose prinos.
Zlato, kao imovina bez prinosa, u takvom okruženju gubi konkurentnost.
“…plemeniti metali koji ne donose prinos gube privlačnost u uslovima rasta kamatnih stopa”, rekli su tržišni stratezi za CNBC.
Obveznice ponovo u fokusu
Kapital se sve više usmjerava prema državnim obveznicama, posebno u razvijenim ekonomijama gdje prinosi rastu.
Rast prinosa u eurozoni dodatno potvrđuje taj trend. Investitori traže stabilnost, ali i prinos.
To mijenja tradicionalnu ulogu zlata kao sigurnog utočišta.
Inflacija i energenti dodatno komplikuju sliku
Geopolitička kriza i dalje podstiče rast cijena energije, što povećava inflacione pritiske.
U takvom okruženju centralne banke imaju ograničen manevarski prostor.
Tržišta sve više očekuju restriktivniju monetarnu politiku, što dodatno opterećuje cijene plemenitih metala.
Što slijedi za tržište plemenitih metala?
Kratkoročno, volatilnost će ostati povišena. Kretanja će zavisiti od dvije ključne varijable: razvoja geopolitičke situacije i kretanja kamatnih stopa.
Ako kamatne stope nastave rasti, pritisak na zlato mogao bi se nastaviti.
S druge strane, eventualna eskalacija krize mogla bi ponovo aktivirati potražnju za sigurnom imovinom.
Za sada, tržište šalje jasnu poruku: u fokusu više nije samo sigurnost, već i prinos.
(Izvor: Financa.ba)
