Šest država Zapadnog Balkana suočava se s rizikom da trajno izgubi više od 700 miliona eura (823 miliona dolara) iz Plana rasta Evropske unije za region ukoliko ne sprovedu potrebne reforme do isteka prelaznih rokova tokom 2026. godine, izjavila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
„Kroz Plan rasta povezujemo napredak u reformama direktno sa investicijama i ekonomskim prilikama. Dok Ukrajina i Moldavija ostvaruju dobre rezultate, napredak na Zapadnom Balkanu je znatno sporiji. Prošle sedmice sam pisala vlastima u regionu da ubrzaju reforme, ili će njihovi građani snositi posljedice“, rekla je Kos u ponedjeljak.
Ona je naglasila da je Plan rasta strogo zasnovan na rezultatima i vremenski ograničen, te da je trenutno više od 700 miliona eura sredstava pod rizikom ukoliko reforme ne budu završene do juna ili decembra 2026. godine.
Plan rasta EU za Zapadni Balkan, vrijedan šest milijardi eura, obuhvata oko dvije milijarde eura bespovratnih sredstava i četiri milijarde eura kredita za period 2024–2027. Krajem 2024. godine, Evropska komisija odobrila je reformske agende za pet zemalja regiona – Albaniju, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, čime je omogućena isplata sredstava iz ovog mehanizma. Plan reformi Bosne i Hercegovine odobren je u decembru 2025, čime je toj zemlji omogućen pristup finansiranju.
Kos je u ponedjeljak istakla da Evropska komisija sve više brine zbog situacije u Srbiji u vezi sa zakonima koji podrivaju nezavisnost pravosuđa, represijom nad demonstrantima i učestalim pritiscima na nezavisne medije.
„Trenutno procjenjujemo da li zemlja i dalje ispunjava uslove za isplate iz finansijskih instrumenata EU“, navela je, dodajući da će Komisija nastaviti da podržava Srbiju na njenom evropskom putu.
Od šest država Zapadnog Balkana, Crna Gora i Albanija prednjače u procesu pristupanja EU.
Kos je navela da Crna Gora nastavlja da napreduje u pregovorima zatvaranjem više od trećine pregovaračkih poglavlja. „Ali nije riječ samo o brojkama. Bila sam prošlog mjeseca u Podgorici i prenijela jasnu poruku: fokusirajte se na kvalitet reformi i dajte prioritet osnovama.“
Dodala je da dva nedavno usvojena zakona o unutrašnjim poslovima i bezbjednosti, koja je opozicija kritikovala, ne samo da treba da budu usklađena sa pravnom tekovinom EU, već i da dobiju stvarnu podršku u crnogorskom društvu. „Pažljivo ćemo pratiti njihovu primjenu“, istakla je.
Govoreći o Albaniji, Kos je rekla da je ta zemlja otvorila svih šest pregovaračkih klastera za nešto više od godinu dana, dodajući da države članice EU sada napreduju u raspravama o ispunjavanju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava. „Uvjerena sam da ćemo u narednim sedmicama i mjesecima vidjeti odlučan napredak u Savjetu“, kazala je.
Kada je riječ o Kosovu, Evropska komisija je započela proces ukidanja sankcija uvedenih sredinom 2023. nakon tenzija sa Srbima na sjeveru zemlje, te sada očekuje da vlasti nastave sa reformama potrebnim za korišćenje podrške EU, rekla je Kos, dodajući da će uskoro posjetiti Prištinu kako bi nastavila taj proces.
Kos je takođe kazala da, imajući u vidu obim proširenja, politički kontekst i iskustva iz prethodnih pristupanja, Evropska komisija razmatra uvođenje vjerodostojnih i efikasnih zaštitnih klauzula u buduće pristupne ugovore EU, koje bi se primjenjivale u slučaju ozbiljnih nedostataka nakon pristupanja.
„Kako Crna Gora radi na zatvaranju svih poglavlja, njen pristupni ugovor trebalo bi da bude prvi iz nove generacije. Ovo nije stvaranje dodatnih kriterijuma. Ali ako zemlje nazaduju u ključnim oblastima kao što su demokratija i vladavina prava, zaštitni mehanizmi moraju imati efekat i uvijek moramo biti u mogućnosti da zaštitimo našu Uniju“, zaključila je Kos.
Izvor: Seenews.com,
Foto: Gov.me
