Na tržištu je sve više ulagača koji kupuju zlato. To, kako kažu stručnjaci, pokazuje da su druge investicije nesigurne i da je nisko povjerenje u vlade i ekonomski razvoj.

„Cijena zlata je u proteklim mjesecima eksplodirala“, kaže Niki Šilds, direktorka strategije ulaganja u plemenite metale u MKS PAMP Grupi u razgovoru za DW.

„To je pokazatelj pada povjerenja u vlade i institucije“, dodaje.

Pitanje je može li relativno malo tržište fondova zlata apsorbovati trenutnu poplavu kapitala.

MKS PAMP Grupa sa sjedištem u Ženevi spada među najvažnije aktere globalne industrije plemenitih metala. Prerađuje zlato, srebro i platinu u poluge, kovanice i proizvode za juvelirske i industrijske kompanije, te nudi investicije institucionalnim i privatnim ulagačima.

„Papirno zlato“ – princeza među investicijama

Prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, imovina u zlatnim ETF-ovima, kojom se globalno upravlja, porasla je za šest odsto – sa 472 na 503 milijarde američkih dolara u oktobru.

Samo u oktobru priliv je iznosio 8,2 milijarde dolara, znatno iznad prošlogodišnjeg prosjeka od 7,1 milijardu.

U trećem kvartalu 2025, od jula do septembra, zlatni ETF-ovi sa fizičkom podlogom, odnosno zlatom u trezorima, zabilježili su rekordan priliv kapitala od 26 milijardi dolara.

Sjevernoamerički investitori predvodili su rast sa 16,1 milijarde dolara, dok su evropski fondovi ostvarili priliv od 8,2 milijarde dolara.

Zlatni ETF-ovi (Exchange Traded Funds) su fondovi kojima se trguje na berzi i koji prate cijenu zlata, bez potrebe da investitori sami kupuju i skladište poluge. Kod mnogih zlatnih ETF-ova zlato se zaista nalazi u trezorima i pripada imovini fonda, pa se ovi fondovi često nazivaju „papirnim zlatom“.

Za razliku od akcionih fondova, zlatni ETF-ovi sadrže samo jednu komponentu – zlato. To znači da nema diverzifikacije rizika. Zato zlatni ETF-ovi u Njemačkoj nijesu dozvoljeni, ali jesu u mnogim drugim evropskim zemljama.

Dozvoljeni su, međutim, zlatni ETC-ovi (Exchange Traded Commodities) – hartije od vrijednosti za sirovine kojima se trguje na berzi.

Rast cijena zlata se nastavlja

Tržišni analitičar Martin Zigert iz Pokrajinske banke Baden-Virtemberga očekuje nastavak rasta cijene zlata:

„Mnogo važnih argumenata u korist zlata ostaje konstantno“, napisao je krajem novembra.

Prema njegovim riječima, kamatne stope u SAD će nastaviti da padaju, ostaje nepoznanica oko buduće nezavisnosti američkog FED-a i stabilnosti dolara, a američka trgovinska politika vjerovatno će i 2026. donositi brojna iznenađenja.

Zigert zato najavljuje:
„LBBW podiže svoju prognozu: do kraja 2026. zlato bi moglo dostići 4.600 dolara po unci.“

„Imovina koja je jača od kriza“

Dosadašnji rekord postignut je u oktobru ove godine – više od 4.350 dolara po unci. U međuvremenu se cijena stabilizovala na oko 4.115 dolara (stanje 25. novembar).

Američka investiciona banka Morgan Stenli preporučila je u septembru investitorima da promijene strukturu portfolija i uključe zlato kao „ključni element“. Umjesto dosadašnjih 60% akcija i 40% obveznica, sada bi 20% trebalo da ide u zlato.

Direktor investicionog ureda Majk Vilson izjavio je za Reuters da je zlato najvažnija imovina koja u nesigurnim vremenima pruža stabilnost i zaštitu. Novi model 60/20/20 predstavlja „robusnu zaštitu od inflacije“.

Financial Times povećani interes za zlato naziva gold-plated FOMO – strah investitora da će propustiti dobit.

„Najveći rast cijene zlata od sedamdesetih podstiče strah da će investitori propustiti prinose, ali i zabrinutost zbog rastuće inflacije“, piše FT.

Kriptovalute ulaze u posao sa zlatom

Rast cijene zlata ne dolazi samo od ETF-ova. Prema Reutersu, veliku ulogu ima i američka kompanija Tether.

Najveći svjetski izdavač digitalne imovine, poznat po stabilkoinu USDT, na svojoj stranici promoviše ulaganje u „goldcoine“.

Tether je najveći pojedinačni vlasnik zlatnih poluga izvan centralnih banaka i posjeduje rezerve zlata uporedive sa rezervama centralnih banaka Južne Koreje, Mađarske ili Grčke.

Šta pokreće balon na tržištu zlata?

Tržište zlata je pregrijano i samo postaje predmet špekulacija, upozorava Niki Šilds.

„U posljednja dva mjeseca stvorio se balon — ne samo oko zlata i srebra, nego i oko američkih akcija i vještačke inteligencije“, kaže ona.

Razlozi su:

• FED snižava kamatne stope iako nema recesije

• sistem dobija više likvidnosti nego što je potrebno

• investitori traže sigurnu luku

„Zbog toga svjedočimo precjenjivanju tzv. ‘balon-imovine’ – američkih akcija, AI sektora, te balonu u zlatu i srebru.“

(Izvor: DW)