Prema PwC-ovom globalnom istraživanju o očekivanjima i strahovima zaposlenika za 2025. godinu, zaposlenici koji su tokom protekle godine svakodnevno koristili generativnu vještačku inteligenciju navode prednosti poput veće produktivnosti, stabilnijeg zaposlenja i viših primanja.
Gotovo 50 hiljada zaposlenika iz 48 velikih gospodarstava i 28 različitih sektora učestvovalo je u istraživanju koje pokazuje da su svakodnevni korisnici generativne vještačke inteligencije, u odnosu na one koji je rijetko koriste, znatno češće ostvarili konkretne prednosti u pogledu produktivnosti (92 naspram 58 posto), stabilnosti zaposlenja (58 naspram 36 posto) i visine primanja (52 naspram 32 posto).
Osim toga, skloniji su pozitivnom stavu prema uticaju vještačke inteligencije na sve ispitane kriterijume.
Edukacija zaposlenih je jako bitna
Međutim, rezultati istraživanja upućuju na to da organizacije mogu učiniti više kako bi zaposlenicima olakšale razvoj vještina, što bi rezultiralo i profesionalnim napretkom u izazovnom privrednom okruženju. Svega 51 posto zaposlenika koji nijesu na rukovodećim pozicijama smatra da ima pristup potrebnim resursima za učenje i razvoj, dok to isto tvrdi 66 posto menadžera i 72 posto viših rukovodilaca.
Pete Brown, globalni voditelj usluga povezanih s radnom snagom u PwC-u, istakao je da, iako VI donosi koristi zaposlenicima, za širu primjenu tih prednosti kompanije moraju unaprijediti načine rada.
“Ako se ovaj trenutak dobro iskoristi, generativna vještačka inteligencija može postati snažan pokretač rasta i uključivosti. S druge strane može biti još jedna propuštena prilika”, dodao je Brown.
Stopa primjene još je uvijek niska, a pristup resursima za razvoj vještina nije jednak za sve, napomenuo je Slaven Kartelo, partner u Odjelu revizije i računovodstvenog savjetovanja zadužen za usluge povezane s vještačkom inteligencijom.
“Vidimo potrebu da organizacije VI posmatraju kao mnogo više od samog alata. To je prilika za podsticanje rasta, jačanje uključivosti i izgradnju povjerenja. Organizacije moraju preispitati metode rada, jasno komunicirati, pružati podršku svojim timovima i ulagati u razvoj vještina na svim nivoima. U godini ispunjenoj izazovima, ali i prilikama, lideri moraju stvoriti okruženje u kojem zaposlenici razumiju smjer organizacije, osjećaju se usklađeni s ciljevima vodstva i imaju resurse potrebne za profesionalni razvoj. Na taj način VI može zaista postati pokretač održivog rasta i konkurentske prednosti”, poručio je Kartelo.
Napori poslodavaca neujednačeni
Rezultati istraživanja pokazuju da su svakodnevni korisnici generativne vještačke inteligencije znatno optimističniji kada je riječ o budućnosti svojih radnih mjesta u sljedećih 12 mjeseci (69 posto) u poređenju s onima koji je rijetko koriste (51 posto) i onima koji je uopšte ne koriste (44 posto).
Uprkos tome što 54 posto zaposlenika tvrdi da su tokom protekle godine koristili vještačku inteligenciju u svom radu, učestalost primjene i dalje je niska. Samo 14 posto ispitanika svakodnevno koristi vještačku inteligenciju. Ovo predstavlja tek blagi porast u odnosu na 12 posto iz 2024. godine. Još manji udio ispitanika (6 posto) navodi da svakodnevno koristi agentsku vještačku inteligenciju.
Značajna razlika postoji u dostupnosti resursa za usavršavanje: zaposlenici koji nijesu na rukovodećim pozicijama zaostaju za višim rukovodiocima kada je riječ o mogućnostima za rast i profesionalni razvoj. Iako organizacije sve više ulažu u stručna usavršavanja kako bi se prilagodile novim tehnologijama, istraživanje potvrđuje da su ti napori poslodavaca često neujednačeni.
Trendovi upućuju i na to da će oni koji već koriste vještačku inteligenciju dodatno povećati svoju prednost u odnosu na ostatak radne snage.
Podrška zaposlenicima
Iako 70 posto ispitanika barem jednom sedmično izražava zadovoljstvo svojim poslom, prisutni su i jasni pokazatelji stresa. Samo 53 posto globalne radne snage osjeća snažan optimizam u pogledu budućnosti svojih radnih mjesta, pri čemu zaposlenici koji nijesu na rukovodećim pozicijama sa 43 posto znatno zaostaju za višim rukovodiocima, među kojima taj udio iznosi 72 posto.
Povjerenje u viši menadžment nije ujednačeno. Samo 64 posto ispitanika navodi da razumije ciljeve svoje organizacije. Ti su postoci još niži među zaposlenicima koji nijesu na rukovodećim pozicijama te među pripadnicima generacije Z.
Finansijske poteškoće pogađaju 55 posto globalne radne snage. Ovo predstavlja porast u odnosu na 52 posto zabilježenih u 2024. godini. Nešto više od trećine zaposlenika osjeća se preopterećeno barem jednom sedmično. Taj udio raste na 42 posto među pripadnicima generacije Z. Manje od polovine dobilo je povišicu u posljednjih godinu dana, dok je promaknuće ostvarilo manje od petine zaposlenika. Zbog sve nepovoljnijih gospodarskih kretanja, sve manje zaposlenika namjerava zatražiti povišice (pad s 43 posto na 37 posto) i promaknuća (pad s 35 posto na 32 posto).
Međutim, preduzeća koja aktivno podržavaju svoje zaposlenike imaju priliku ostvariti vidljive prednosti.
“Zaposlenici napreduju kada razumiju smjer kojim organizacija ide – kada osjećaju da su usklađeni s ciljevima vodstva, njihova motivacija raste za čak 78 posto. U godini sve izraženijih finansijskih izazova i preopterećenosti zaposlenika, lideri moraju prilagoditi način rada, biti jasni i ulivati povjerenje i to konkretnim primjerima primjene, čvrstim zaštitnim mehanizmima te razvojem vještina, povjerenja i podrške koji vještačku inteligenciju čine primjenjivim alatom, a ne samo apstraktnim konceptom”, zaključila je Nicki Wakefield, globalna voditeljica aktivnosti za klijente i industrije PwC-u.
