Zanatska komora Crne Gore pustila je 20. jula u rad „Detektor legalnosti“, sistem namijenjen prepoznavanju fizičkih lica i poslovnih subjekata koji putem interneta nude zanatske proizvode i usluge, a nijesu upisani u odgovarajuće registre.

Sistem će u početnoj fazi pratiti online ponude frizera, kozmetičara, berbera, šminkera i vizažista. Neregistrovani pružaoci usluga dobiće rok od 15 dana da urede status, nakon čega njihov predmet može biti dostavljen inspekciji.

Kako je saopšteno iz Komore, sistem obuhvata javno dostupne podatke sa internet stranica, oglasnih platformi i društvenih mreža na teritoriji cijele Crne Gore. Pronađene ponude upoređuju se sa Registrom zanatlija, koji vodi Komora, i Centralnim registrom privrednih subjekata (CRPS).

Cilj projekta, prema obrazloženju Komore, jeste suzbijanje sive ekonomije i stvaranje ravnopravnijih uslova za registrovane zanatlije koji plaćaju poreze i doprinose i ispunjavaju uslove za obavljanje djelatnosti.

U fokusu industrija ljepote

U prvoj fazi sistem će pratiti frizerske, berberske, kozmetičke, šminkerske i vizažističke usluge. Komora navodi da je riječ o djelatnostima sa posebno velikim brojem neregistrovanih ponuda na internetu.

Pretraga se zasniva na ključnim frazama raspoređenim u 21 kategoriju koje se odnose na obuhvaćene zanate. Nakon završetka pilot-faze planirano je proširenje sistema na ostale zanatske djelatnosti.

Lica već upisana u Registar zanatlija, kao i ona koja su pokrenula postupak upisa, sistem neće kontaktirati. Obavještenja će biti namijenjena osobama koje nijesu evidentirane ni u jednom registru, kao i privrednim subjektima koji jesu registrovani, ali nijesu prijavili obavljanje zanatske djelatnosti.

Konačnu odluku donosi ovlašćeno lice

Iz Komore naglašavaju da slanje obavještenja nije automatizovano. Sistem priprema nalaz, ali ga prije slanja provjerava i odobrava ovlašćeno lice.

„Mašina pronalazi, čovjek odlučuje“, princip je na kojem je, prema navodima Komore, zasnovan rad novog sistema.

Identifikovani pružaoci usluga dobiće službeno obavještenje i rok od 15 dana da se izjasne, urede podatke u svojoj internet ponudi ili podnesu prijavu za upis u Registar zanatlija. Komora najavljuje besplatnu savjetodavnu i administrativnu podršku tokom tog postupka.

Ukoliko odgovor izostane, predmet sa prikupljenom dokumentacijom može biti proslijeđen nadležnoj inspekciji. Sam Detektor ne donosi upravne odluke niti izriče kazne, već inspekcijski nadzor i eventualno sankcionisanje ostaju u nadležnosti državnih organa.

Komora je kao moguću naknadnu mjeru najavila i objavljivanje registra nelegitimnih ponuđača, ukoliko pozivi na dobrovoljno usklađivanje ne budu dali rezultate.

Šta mora da sadrži online ponuda

Pozivajući se na Zakon o elektronskoj trgovini, Komora podsjeća da pružalac usluga na internetu mora učiniti trajno i lako dostupnim podatke o nazivu, odnosno imenu i prezimenu, sjedištu ili adresi, načinu komunikacije, uključujući elektronsku adresu, kao i broju upisa u odgovarajući registar.

Dodatno se preporučuje isticanje PIB-a, naziva djelatnosti i broja potvrde o upisu u Registar zanatlija. Posljednji podatak nije predstavljen kao zakonska obaveza, već kao način da klijenti lakše provjere pružaoca usluge i da sistem preciznije prepozna registrovane zanatlije.

Komora smatra da obaveza objavljivanja identifikacionih podataka važi i za profile na društvenim mrežama putem kojih se usluge nude uz naknadu.

Očekuju izlazak radnih mjesta iz sive zone

U Komori očekuju da će novi sistem doprinijeti povećanju broja registrovanih privrednih subjekata i formalizaciji radnih mjesta koja se sada nalaze u sivoj zoni.

Kao moguće efekte navode bolju zaštitu legalnih poslovnih subjekata, smanjenje nelojalne konkurencije i rast potražnje za formalnim kvalifikacijama u zanatima za koje su one propisane.

„Registrovani majstor ili majstorka drži radnju odnosno firmu po propisima i stoji iza svog rada imenom i prezimenom. Nije fer da mu konkurencija stiže iz javnih, ali anonimnih profila“, kazao je izvršni direktor Zanatske komore Boris Marđonović.

On je poručio da cilj sistema nije „lov na ljude“, već izjednačavanje tržišnih uslova.

„Ko radi legalno, dobija zaštitu. Ko radi na crno ili u sivoj zoni, dobija jasan poziv i našu podršku da pređe na pravu stranu“, naveo je Marđonović.

Prijave mogu podnijeti i građani

Pored automatskog praćenja javnih internet ponuda, Komora je omogućila da sumnju na neregistrovano obavljanje zanata prijave i građani. Prijava može biti anonimna, a dovoljno je dostaviti linkdo oglasa ili profila. Fotografija ili drugi dokaz poželjni su, ali nijesu obavezni.

Komora tvrdi da će svaku prijavu provjeriti ovlašćeno lice prije preduzimanja bilo kakvih koraka, dok će neosnovane prijave biti obrisane.

Prema saopštenju, sistem obrađuje isključivo javno dostupne podatke u okviru ovlašćenja Komore za vođenje Registra zanatlija. Zahtjevi koji se odnose na zaštitu podataka o ličnosti mogu se uputiti Zanatskoj komori Crne Gore.

Prijave za upis u Registar dostupne su na portalu registarzanatlija.me, dok građani sumnjive ponude mogu prijaviti putem online obrasca Komore.

Izvor: Bankar