Evropa je i dalje projekat mira. Nemamo braću ni oligarhe koji donose pravila. Ne napadamo svoje susjede, niti ih kažnjavamo”, izjavila je Ursula fon der Lajen u opširnom intervjuu za njemački list Die Zeit.

„Zapad kakvog smo poznavali više ne postoji“, izjavila je Ursula fon der Lajen usljed naglog pogoršanja odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama pod administracijom Donalda Trampa, što je primoralo Evropu da traži saveznike i partnere na drugim stranama.

Nakon Trampovog uvođenja širokog spektra carina, koje je Brisel osudio kao „ni vjerodostojne ni opravdane“, predsjednica Evropske komisije je intenzivirala kontakte sa predstavnicima Norveške, Islanda, Kanade, Novog Zelanda, Singapura i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Fon der Lajen je razgovarala i sa kineskim premijerom Lijem Ćiangom, što je podstaklo spekulacije o mogućem popuštanju tenzija između EU i Kine nakon višegodišnjih zategnutih odnosa.

„Svijet je postao globalan i u geopolitičkom smislu, a danas naši prijateljski odnosi obuhvataju cijelu planetu, što se jasno vidi i u raspravi o carinama“, izjavila je fon der Lajen u intervjuu objavljenom u utorak.

„Trenutno bih mogla voditi ovakve razgovore 24 sata dnevno. Svi žele više trgovine sa Evropom – i tu se ne radi samo o ekonomskim vezama. Riječ je i o uspostavljanju zajedničkih pravila i o predvidivosti. Evropa je poznata po svojoj predvidivosti i pouzdanosti, što se ponovo počinje cijeniti kao nešto izuzetno vrijedno“, kazala je ona.

„S jedne strane, to je veoma ohrabrujuće; s druge strane, to naravno nosi i ogromnu odgovornost kojoj moramo da odgovorimo.“

Opisujući sebe kao „veliku prijateljicu“ Amerike i „uvjerenu atlanticistkinju“, fon der Lajen je insistirala da dugogodišnja veza između obje strane Atlantika i dalje postoji, uprkos seizmičkim promjenama koje je izazvao Donald Tramp, uključujući njegove destruktivne trgovinske politike, prezir prema multilateralnom sistemu, aneksionističke prijetnje i snažno okretanje Rusiji, što je sve otuđilo tradicionalne saveznike Vašingtona.

Na pitanje da li je Amerika prijatelj, bivši prijatelj ili protivnik, predsjednica Komisije izbjegla je „takve vrste klasifikacija“, iako je priznala da je odnos „komplikovan“.

Fon der Lajen nije direktno kritikovala Trampa – njegovo ime je zapravo pomenuo samo novinar – ali je indirektno odbacila viziju države kakvu Tramp pokušava da izgradi nizom izvršnih uredbi.

„Evropa je i dalje projekat mira. Nemamo braću ni oligarhe koji donose pravila. Ne napadamo svoje susjede, niti ih kažnjavamo. Naprotiv, postoji dvanaest zemalja na listi čekanja za članstvo u Evropskoj uniji. To je oko 150 miliona ljudi“, kazala je ona, osvrćući se na proces proširenja.

„U Evropi djeca mogu da pohađaju dobre škole, bez obzira na to koliko su im roditelji bogati. Imamo niže emisije CO2, viši životni vijek. Na našim univerzitetima dozvoljene su kontroverzne debate. Sve to – i više od toga – vrijednosti su koje moramo da branimo i koje pokazuju da je Evropa više od unije. Evropa je naš dom. I ljudi to znaju.“

Oči uprte u velike tehnološke kompanije

Govoreći o tekućim pregovorima sa Bijelom kućom, predsjednica Komisije je potvrdila da bi i američka industrijska roba i digitalne usluge mogle biti meta kontramjera ukoliko pregovori ne rezultiraju rješenjem. Brisel se nada da će tromjesečna pauza koju je uveo Tramp, a na koju je odgovorila fon der Lajen, dovesti do kompromisa kojim bi se široke carine ukinule ili značajno smanjile.

Međutim, udar na vrijedne usluge koje nudi Silicijumska dolina nosi rizik izazivanja bijesa Trampove administracije, koja je više puta i veoma glasno protestovala protiv regulativa koje je EU uvela posljednjih godina kako bi obuzdala moć velikih tehnoloških kompanija.

Smatra se da je Komisija u završnoj fazi istraga prema Zakonu o digitalnim tržištima protiv kompanija Meta i Apple – procesa koji se pomno prati i koji bi mogao rezultirati velikim novčanim kaznama. Izvršna vlast EU insistira da su te istrage potpuno odvojene od trgovinskih pregovora, ali podudarnost u vremenu dvaju procesa stvorila je osnovu za potencijalno eksplozivan sukob.

„Izlažemo svoj stav jasno, i Amerikanci rade isto. A to je suština svakih pregovora: ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno. I smatram da, bilo da trgujemo industrijskom robom ili digitalnim proizvodima, imamo pravo da iznesemo sve aspekte situacije“, izjavila je fon der Lajen.

„Za njih (velike tehnološke kompanije), Evropa je veoma atraktivno, bogato tržište. Ima 450 miliona ljudi koji, u poređenju sa ostatkom svijeta, imaju visok životni standard i slobodno vrijeme. To znači da ovdje u Evropi postoji ogroman promet i veliki profiti u oblasti digitalnih usluga. Nijedna kompanija ne želi da izgubi pristup ovom tržištu.“

Od Pekinga do Moskve

Dok se Evropa suočava sa kaznenom „recipročnom carinom“ od 20 odsto, Kina je pogođena ogromnom stopom od čak 145 odsto, što je izazvalo otvoreni trgovinski rat sa Pekingom, koji je uzvratio povećanjem dažbina na sličan nivo. Carine su toliko visoke da su oba tržišta praktično zatvorena jedno za drugo, što je izazvalo strah da bi Kina, u potrazi za alternativnim tržištem, mogla masovno preusmjeriti svoj izvoz jeftinih proizvoda ka Evropi.

Komisija će ostati „veoma budna“ kako bi spriječila da se taj scenario ostvari, poručila je fon der Lajen. Ipak, na pitanje da li Evropa treba da „vjeruje Kinezima“, nije odbacila sve jače spekulacije o približavanju odnosa.

„U principu, ako se uslovi pristupa tržištu pogoršaju za velikog trgovinskog partnera poput SAD, onda je jasno da tražimo nove partnere kako bismo našim kompanijama olakšali ulazak na druga tržišta“, odgovorila je.

Fon der Lajen, koja je tokom svog prvog mandata promovisala strategiju „smanjivanja rizika“ u odnosima s Kinom, posljednjih nedjelja je ublažila svoj stav, govoreći umjesto toga o „transakcionalnoj“ spoljnoj politici koja može dovesti do „konstruktivnog“ angažmana sa zemljama koje nužno ne dijele temeljne vrijednosti EU, poput Kine.

Ipak, partnerstvo „bez granica“ između kineskog predsjednika Si Đinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina predstavlja ozbiljnu prepreku svakom pokušaju popuštanja tenzija. U intervjuu, fon der Lajen je upozorila da bi Putinove „imperijalističke ambicije“ mogle dovesti do toga da se usudi da napadne neku državu članicu NATO-a ili EU u budućnosti. Više obavještajnih službi procjenjuje da bi Kremlj mogao biti spreman za takav napad do 2030. godine.

S obzirom na to da Tramp ne pokazuje namjeru da odobri dodatnu vojnu ili finansijsku pomoć Ukrajini, Evropa žuri da preuzme odgovornost i popuni prazninu, iako njene kapacitete ne mogu da se mjere sa američkom moći. Paralelno s tim, zapadni saveznici uspostavili su „koaliciju voljnih“ kako bi pružili bezbjednosne garancije Kijevu i obezbijedili uslove za potencijalni mirovni sporazum.

„Zemlja se hrabro branila uz pomoć svojih prijatelja“, izjavila je fon der Lajen na pitanje da li Evropa može sama da podrži Ukrajinu. „I izuzetno je važno da pokažemo istrajnost, jer je od samog početka Putinov proračun bio da će podrška Ukrajini oslabiti. A zapravo se dogodilo suprotno.“

Izvor: Euronews