Plan Evropske centralne banke (ECB) da lansira digitalni euro do 2029. godine nailazi na snažan otpor evropske bankarske industrije, a neizvjesno je i kako će proći izvještaj u Evropskom parlamentu o tom pitanju.
Naime, 14 velikih evropskih banaka, među kojima su Deutsche Bank, BNP Paribas i ING, upozorile su da bi digitalni euro mogao potkopati platne sisteme u privatnom sektoru. Banke su se udružile kako bi stvorile konkurenta američkim gigantima kao što su Mastercard, Visa i PayPal.
Prošle godine evropske banke pokrenule su platnu uslugu Wero.
„Sadašnji dizajn digitalnog eura uglavnom ima istu namjenu kao i rješenja iz privatnog sektora i ne nudi nikakvu jasnu dodatnu vrijednost potrošačima“, navode banke u svom stajalištu.
Konzervativni evropski poslanik iz Španije, Fernando Navarrete, član Evropske narodne partije, dobio je zadatak da pripremi izvještaj o digitalnom euru. I on zagovara ograničenu verziju tog projekta.
ECB je započela s razmatranjem digitalnog novca 2020. godine, a prošle sedmice Savjet ECB-a zvanično je odlučio da sprovede ključne korake kako bi prvi digitalni euri bili u funkciji tokom 2029. godine, s pilot-fazom predviđenom za 2027.
Međutim, projekat može ići dalje samo uz odobrenje država članica i Evropskog parlamenta.
Od 2020. do 2024. upotreba gotovine u prodavnicama u eurozoni pala je sa 72 na 52 odsto, dok su američki kartični servisi dominantni na tržištu. Brzi razvoj američkih stabilnih kriptovaluta vezanih za dolar mnogi vide kao prijetnju ulozi eura.
Ministri finansija eurozone prošlog mjeseca podržali su plan digitalnog eura i pozvali Evropski parlament da usvoji potreban zakonski okvir.
Navarrete, međutim, u izvještaju navodi da bi se digitalni euro trebao koristiti umjesto kovanica i novčanica jedino za plaćanja bez internet ili mobilne veze, a ne kao digitalni način plaćanja u realnom vremenu za druge transakcije, uključujući i online plaćanja, kako to predviđa ECB.
Po njegovom mišljenju, funkcionalnosti online plaćanja za digitalni euro predstavljale bi prepreku da se platna rješenja iz privatnog sektora koriste širom EU. Drugim riječima, smatra da bi online verzija digitalnog eura trebalo da se uvede samo ako ne uspije pokušaj evropskog privatnog sektora da parira američkim platnim kompanijama.
Navarrete je za Financial Times rekao da je evropski bankarski sektor sada najbliže ikada stvaranju konkurentnog platnog sistema i istakao da bi pravi pristup bio omogućiti okvir koji će taj cilj podržati — uz spremnost za djelovanje ako stvari ne uspiju.
U studiji koju su naručile evropske banke, PwC je procijenio da bi uvođenje digitalnog eura koštalo privatni sektor do 30 milijardi eura.
ECB smatra da je ta procjena pretjerana i spušta je na nešto manje od šest milijardi eura.
Jedan od viših zvaničnika ECB-a rekao je da čak i stvaranje uspješnog privatnog konkurenta Visi ili Mastercardu ne bi bilo konačno rješenje, jer se svaka kompanija može prodati.
„Visa Europe je bila evropska, pa je na kraju prodata“, rekao je taj bankar.
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB), Boris Vujčić, u razgovoru za magazin Diplomacy&Commerce krajem prošlog mjeseca — koji je objavljen i na zvaničnom sajtu HNB-a — kazao je da se očekuje da bi Evropski parlament mogao donijeti zakon o uvođenju digitalnog eura do kraja ove godine, što bi omogućilo njegovo uvođenje najranije 2028. godine.
