Strah da će vještačka inteligencija jednog dana početi da preuzima ljudske poslove više nije pitanje daleke budućnosti. U kancelarijama, bankama, medijima, marketingu, računovodstvu, a posebno u IT industriji, promjena je već počela – zadaci za koje su ranije bili potrebni sati rada danas se, uz odgovarajući AI alat, mogu završiti za nekoliko minuta.
Crna Gora neće ostati izvan tog talasa. Ipak, zbog strukture njene ekonomije, u kojoj veliki udio imaju turizam, ugostiteljstvo, trgovina i druge uslužne djelatnosti koje zahtijevaju fizičko prisustvo zaposlenih, posljedice bi mogle biti blaže i sporije nego u razvijenijim i snažnije digitalizovanim ekonomijama.
Prema procjeni Međunarodne organizacije rada, oko četvrtine zaposlenih u svijetu radi u zanimanjima koja su u određenoj mjeri izložena generativnoj vještačkoj inteligenciji. Međutim, ILO naglašava da je vjerovatniji scenario promjena sadržaja i načina obavljanja poslova, a ne njihovo potpuno nestajanje. Najizloženiji su administrativni i kancelarijski poslovi, dok raste pritisak i na visoko digitalizovana zanimanja u softverskoj industriji, finansijama i medijima.
Posao od nekoliko sati sada se završava za nekoliko minuta
IT stručnjak Aleksandar Popović smatra da više nije pitanje da li će vještačka inteligencija preuzimati dio poslova, već u kojoj mjeri će se to dogoditi.
„To je već realnost, a ne budućnost. Već je počelo da se dešava. Veliki jezički modeli i AI alati preuzeli su dobar dio onoga što su programeri i IT stručnjaci radili. Za ono za šta je do prije nekoliko godina bilo potrebno nekoliko sati i stotine redova koda, sada je potrebno nekoliko minuta uz neki od AI alata“, kazao je Popović za naš portal.
Kako je naveo, zaposleni u IT industriji već pokušavaju da nauče kako da koriste jezičke modele i prilagode se novoj realnosti.
„Nije pitanje da li će i kada vještačka inteligencija preuzeti poslove u IT industriji, nego u kojoj mjeri. Ono što se sada svi koji se bave ovim poslom trude jeste da nauče kako da rade sa jezičkim modelima i prilagode se toj realnosti“, rekao je Popović.
Najveći pritisak mogao bi se prvo osjetiti kod početnih pozicija. Pisanje jednostavnijih djelova programskog koda, izrada dokumentacije, pronalaženje grešaka, osnovno testiranje i priprema standardnih rješenja tradicionalno su bili poslovi preko kojih su mlađi programeri sticali iskustvo. Danas veliki dio tih zadataka mogu da obave AI sistemi.
To, ipak, ne znači da će programeri nestati. Svjetski ekonomski forum svrstava programere softvera i aplikacija među zanimanja kod kojih se očekuje rast tražnje, zajedno sa stručnjacima za vještačku inteligenciju, velike podatke, finansijske tehnologije i sajber-bezbjednost. Istovremeno se očekuje smanjenje broja administrativnih radnika, blagajnika, službenika za unos podataka i zaposlenih na rutinskim bankarskim poslovima.
Drugim riječima, IT industrija neće nestati, ali bi za isti obim posla kompanijama mogao biti potreban manji broj zaposlenih. Najtraženiji neće biti oni koji ignorišu vještačku inteligenciju, već stručnjaci koji je koriste, provjeravaju njene rezultate i kombinuju je sa znanjem iz programiranja, bezbjednosti, poslovanja i upravljanja sistemima.
Diploma više neće biti dovoljna
Popović smatra da razvoj AI alata otvara i pitanje vrijednosti tradicionalnog obrazovanja.
„Drugi problem i pitanje koje se mora postaviti jeste koliko su potrebni fakulteti i diplome za koje je do sada trebalo studirati četiri ili više godina. Ako možete da se obučite za rad na nekom od najpopularnijih alata za nekoliko mjeseci, onda je višegodišnje studiranje praktično obesmišljeno“, ocijenio je on.
Takav stav otvara važnu raspravu, ali mogućnost da se jedan alat savlada za nekoliko mjeseci ne znači nužno da su fakulteti i stručna znanja postali suvišni. AI može brzo napisati programski kod ili sastaviti izvještaj, ali je i dalje potreban čovjek koji razumije problem, prepoznaje netačne odgovore, procjenjuje rizike i snosi odgovornost za konačnu odluku.
Ono što bi moglo biti prevaziđeno jeste model prema kojem je diploma stečena na početku karijere dovoljna za narednih nekoliko decenija. Svjetski ekonomski forum procjenjuje da će se do 2030. godine promijeniti ili zastarjeti oko 39 odsto vještina koje zaposleni danas koriste, dok bi šest od deset radnika trebalo neki oblik dodatne obuke.
Manje novih zapošljavanja umjesto masovnih otkaza
U Crnoj Gori promjena vjerovatno neće izgledati kao iznenadan talas hiljada otkaza. Mnogo realniji scenario jeste da kompanije postepeno smanjuju broj novih zapošljavanja, ne popunjavaju svako upražnjeno radno mjesto i od postojećih zaposlenih očekuju veću produktivnost uz pomoć AI alata.
Najprije bi mogli biti pogođeni poslovi u bankama i osiguranju, računovodstvu, korisničkoj podršci, telekomunikacijama, medijima, marketingu, državnoj administraciji i IT sektoru. To su djelatnosti u kojima se veliki dio rada zasniva na obradi podataka, pisanju, komunikaciji i ponavljanju standardizovanih procedura.
„Mi vjerovatno nećemo odmah gledati masovna otpuštanja zbog vještačke inteligencije. Realniji je scenario da kompanije, kada neko ode sa radnog mjesta, neće zapošljavati novu osobu, već će dio njenog posla rasporediti postojećim zaposlenima koji koriste AI alate. Tako će se uticaj vještačke inteligencije prvo vidjeti kroz manji broj oglasa za početne i rutinske pozicije, a tek kasnije kroz promjene u ukupnom broju zaposlenih“, smatra Popović.
Poslovi u turizmu otporniji na vještačku inteligenciju
Kako je turistički orijentisana, Crna Gora bi mogla biti manje direktno pogođena od ekonomija u kojima veliki broj ljudi radi u tehnološkim, administrativnim i profesionalnim uslugama. Svjetska banka procjenjuje da turizam stvara više od 30 odsto crnogorskog bruto domaćeg proizvoda, što pokazuje koliko je domaća ekonomija oslonjena na djelatnosti povezane sa dolaskom i usluživanjem gostiju.
Veliki dio turističkih poslova teško je potpuno automatizovati. Vještačka inteligencija ne može spremiti hotelsku sobu, poslužiti gosta, pripremiti obrok, popraviti kvar, upravljati objektom na terenu ili u potpunosti zamijeniti turističkog vodiča, vozača i druge zaposlene čiji posao podrazumijeva fizički rad i neposredan kontakt sa ljudima.
Zbog toga bi turizam mogao predstavljati svojevrsniu zaštitu za crnogorsko tržište rada. U tom sektoru vještačka inteligencija prije može pomoći u ublažavanju nedostatka zaposlenih i povećanju produktivnosti nego izazvati masovno ukidanje radnih mjesta.
Ipak, smatra naš sagovornik, ni turistička industrija nije u potpunosti zaštićena.
“AI već može da odgovara na upite gostiju na više jezika, obrađuje rezervacije, sastavlja ponude, prevodi sadržaj, upravlja cijenama smještaja, analizira potražnju i priprema marketinške kampanje. Zbog toga bi se broj zaposlenih mogao smanjivati u rezervacionim centrima, administraciji, marketingu, prodaji i drugim pratećim službama, dok će operativni poslovi u hotelima, restoranima i turističkim objektima biti znatno otporniji”, navodi Popović.
(Bankar)
