Vlada planira da raspiše novi javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje ugljovodonika u crnogorskom podmorju, čime bi se otvorila nova faza u razvoju naftnog i gasnog sektora u zemlji.
Cilj ovog poziva je pribavljanje novih seizmičkih i geofizičkih podataka koji će pokazati stvarni potencijal za otkrivanje komercijalnih rezervi nafte i gasa. Riječ je o prvom koraku u procesu koji bi kasnije mogao dovesti do potpisivanja ugovora o proizvodnji, ali će se u ovoj fazi raditi isključivo na istraživanju, bez prava na bušenje ili eksploataciju.
Nakon što se prikupe i obrade, novi podaci će postati vlasništvo države, dok će koncesionar imati pravo da ih prodaje zainteresovanim naftnim kompanijama i trećim licima. Prihod od prodaje će se dijeliti između koncesionara i Crne Gore, čime bi država mogla ostvariti značajne prihode, i prije eventualne proizvodnje.
Na pripremi ove dokumentacije, kako se navodi u zvaničnoj Vladinoj dokumentaciji, rade Ministarstva energetike i Uprava za ugljovodonike.
Uprava za ugljovodonike je u prvoj polovini 2025. godine nastavila da radi na pripremi neophodne dokumentacije za raspisivanje novog Javnog poziva za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje. U cilju kompletiranja tenderske dokumentacije, Uprava za ugljovodonike će raspisati jednostavnu javnu nabavku za konsultantske usluge u domenu pravnog savjetovanja u pripremi i tokom realizacije predmetnog javnog poziva. Plan javnih nabavki je u fazi verifikacije nakon čega se očekuje pokretanje ovog postupka i u konačnom, raspisivanje Javnog poziva za istraživanje, piše u Vladinoj informaciji.
Vlada je sa prvim tenderom za istraživanje nafte i gasa u podmorju krenula 2013. godine, što je dovelo do potpisivanja dva koncesiona ugovora koji su na kraju raskinuti sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek (zaključen 2016. godine) i sa grčkom kompanijom Energean (zaključen 2017. godine). Na tom tenderu za istraživanje se nalazilo 13 takozvanih blokova površine 3.000 kilometara u južnom i istočnom dijelu crnogorskog podmorja kod Bara i Ulcinja.
Italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek se 2022. godine povukao iz posla u Crnoj Gori nakon završene prve faze istraživanja. Prema ugovoru su trebalo da pređu u drugu fazu, ali kako se to nije desilo,od njih je naplaćena garancija od šest miliona eura zbog odustajanja od daljeg istraživanja nafte i gasa
Ugovor sa grčkom kompanijom Energean prestao je da važi 15. jula 2022.godine. Energean je završio prvi period istraživanja,ali pošto nije uspio da nađe partnera s kojim bi ušao u drugi period istraživanja, ugovor je istekao, a podrazumijevao je sprovođenje istražne bušotine s partnerskom kompanijom.
Kako je pojašnjeno u Vladinoj informaciji, istraživanje ugljovodonika prepoznato je kao aktivnost od izuzetnog značaja za Crnu Goru i otkriće bi dovelo do razvoja nove industrije,čija bi ekonomska dobit uticala na povećanje standarda i ekonomski razvoj države.
Skupština Crne Gore je 19. maja 2025. godine usvojila Zakon o mjerama sigurnosti prilikom istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju kojim je izvršena implementacija Direktive 2013/30/EU od 12. juna 2013. godine, koja reguliše bezbjednost operacija istraživanja i proizvodnje ugljovodonika u podmorju, kao i izmjene Direktive 2004/35/EU. Zakon je stupio na snagu 4. juna 2025. godine, a njegov cilj je da obezbijedi izvođenje svih operacija na siguran način, uz sprečavanje negativnih posljedica po životnu sredinu, ljude i imovinu, te da omogući ograničavanje štete u slučaju mogućih nesreća tokom izvođenja ovih aktivnosti.
Ovaj novi zakon se nadovezuje na Zakon o istraživanju i proizvodnji ugljovodonika iz 20i0.godine kojim su definisani uslovi, način i postupak istraživanja i proizvodnje nafte i gasa, kao i druga pitanja od značaja za ovu oblast. Novi zakon uvodi strože mjere zaštite i bezbjednosti, u skladu sa evropskim standardima.
Ministarstvo energetike i rudarstva sada, kako se navodi u informaciji Vlade, priprema podzakonske akte potrebne za punu primjenu ovog zakona. Do kraja 2025. godine očekuje se donošenje tri ključna pravilnika: o izvještavanju o bezbjednosti i uticaju na životnu sredinu, o izradi dokumentacije koja definiše mjere sigurnosti i o procedurama za reagovanje na vanredne situacije poput požara ili havarija.
Ovi pravilnici će standardizovati način prijavljivanja i upravljanja rizicima, što je od presudne važnosti za kontrolu budućih operacija na moru. Njihova primjena planirana je od trenutka kada Crna Gora postane članica Evropske unije.
U toku izrade tenderske dokumentacije u vezi sa novim aktivnostima vezanim za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, Uprava za ugljovodonike aktivno radi na provjeri usaglašenosti potencijalnih projekata sa novim javnim politikama i pravcima razvoja energetike i zaštite životne sredine u Crnoj Gori i na nivou Evropske unije, navodi se u Informaciji koju je za Vladu pripremilo Ministarstvo energetike kojim rukovidi ministar Admir Šahmanović.
(Izvor: Vijesti)
