U godini kada Crna Gora predsjedava Berlinskim procesom po prvi put se upravo na Adria Future samitu u okviru ove inicijative održava energetski forum na ministarskom nivou. To će biti mjesto na kome ćemo otvoriti dijalog o narednim koracima regionalnih integracija, dok energetska tranzicija i digitalna transformacija predstavljaju ključne tačke gdje se susreću javne politike, privatni kapital i nove tehnologije kazala je Mazlić

Energetska tranzicija, regionalna povezanost i nova investiciona partnerstva biće u fokusu ovogodišnjeg Adria Future samit platforme koja sve snažnije definiše razvojne pravce Jugoistočne Evrope. Za Crnu Goru, koja se nalazi na raskrsnici evropskih integracija, infrastrukturne modernizacije i energetske transformacije, ovaj samit predstavlja priliku da pozicionira sebe kao regionalno čvorište dijaloga između politika, kapitala i inovacija, prenosi Pobjeda.

Samit od 22. do 24. aprila u Tivtu organizuje Sustineri Partners u partnerstvu saVladom Crne Gore i Porto Montenegro, a njegov značaj ove godine dodatno je naglašen kontekstom Berlinskog procesa i ministarskog energetskog foruma, koji regionu donose konkretne razgovore o integracijama, investicijama i dugoročnoj stabilnosti.

Komunikacijski i strateški okvir samita vodi Lejla Mazlić, direktorica komunikacija Sustineri Partners i bivša urednica Al Jazeera Balkans. U razgovoru za Pobjedu govori o transformaciji identiteta samita, novim regionalnim partnerstvima i ambiciji da Adria Future samit postane mjesto na kojem se budućnost regio na ne samo analizira već aktivno gradi.

POBJEDA: Što je bio ključni razlog za promjenu identiteta iz ESG Adria samita u Adria Future samit, što ta promjena suštinski znači?
MAZLIĆ: Nakon tri uspješne godine ESG Adria samit prirodno je evoluirao u Adria Future samit, jer smo shvatili da više nije dovoljno govoriti samo o standardima i okvirima. ESG je bio važan početak, ali današnj i trenutak zahtijeva širu viziju: kako gradimo region koji je konkurentan, stabilan i otporan u vremenu klimatske, ekonomske i geopolitičke polikrize.

Održivi razvoj nam ostaje jedan od ključnih temelja, ali ovogodišnji format ide dalje, otvara pitanja budućnosti Jugoistočne Evrope u cjelini. Kroz Berlinski proces pokrećemo razgovor o narednim koracima regionalnih integracija, dok se fokus dodatno širi na umreženost (connectivity) i infrastrukturu, ministarski energetski forum, poziciju regiona u novoj geopolitici, kao i teme budućnosti obrazovanja i razvoja ljudskog kapitala. Sve to vodi, naravno, održivosti ali i izgradnji sistema koji mogu izdržati promjene koje dolaze i kako da se region u tim promjenama ne izgubi, već postane (pro)aktivan kreator sopstvene budućnosti.

U fokusu su rješenja, investicije i dugoročna partnerstva ko ja stvaraju stvarnu transformaciju. Samit ovim pravi pomak sa ,,što treba na ,,kako i s kim, jer u eri kompleksnosti i ubrzanih promjena više nemamo luksuz apstraktnih razgovora. Nije slučajno što se događaj sve češće prepoznaje kao regionalni Davos ili ,,Davos of Adria, mjesto gdje se susreću lideri, donosioci odluka i investitori kako bi zajedno definisali smjer razvoja.
POBJEDA: Koje su centralne teme ovogodišnjeg samita i po čemu se razlikuju u odnosu na prethodne godine?
MAZLIĆ: Tematski fokus Adria Future samita pokazuje j asan pomak ka sistemskim rješenjima. U centru pažnje su energetska tranzicija, otpornost infrastrukture i privrede, te klimatska kriza koja sve više postaje pitanje ekonomskog opstanka i geopolitičke sigurnosti.

Nastavljamo i sa temama vještačke inteligencije i inovacija, održivih finansija i pristupa kapitalu. Posebno snažno otvaramo i teme regenerativnog turizma, održive poljoprivrede i razvoja obale, zatim stanovanja, nekretnina i održive urbane transformacije.

Ono što je novo i važno jeste da sve ove teme više ne tretiramo kao odvojene sektore, već kao međuzavisne sisteme. Danas ne možemo govoriti o energiji bez društvene stabilnosti, niti o AI bez suvereniteta podataka i infrastrukture, niti o investicijama bez povjerenja i funkcionalnih institucija. Zato su teme korporativnog upravljanja, liderstva mladih, transformacije
radne snage i pravedne tranzicije ove godine ključni dio programa, jer budućnost regiona nije samo pitanje tehnologije, već pitanje društvene kohezije i prosperiteta koji uključuje cjelokupno društvo.

POBJEDA: Koju ulogu Adria Future samit ima u povezivanju politika, investicija i ino vacija, posebno u kontekstu Berlinskog procesa, energetske tranzicije i digitalne transformacije regiona?

MAZLIĆ: Adria Future samit igra pokretačku ulogu. Samit nije samo mjesto razgovora, nego i akcije. U vremenu stalnih kriza i velikih promjena (ratovi, pandemije, inflacija, klimatske promjene, tehnološki skokovi), regionu je potrebna platforma koja povezuje javni sektor, privatni kapital i inovacijski ekosistem u zajedničku viziju razvoja.

U godini kada Crna Gora predsjedava Berlinskim procesom po prvi put se upravo na Adria Future samitu u okviru ove inicijative održava energetski forum na ministarskom nivou. To će biti mjesto na kome ćemo otvoriti dijalog o narednim koracima regionalnih integracija, dok energetska tranzicija i digitalna transformacija predstavljaju ključne tačke gdje se susreću javne politike, privatni kapital i nove tehnologije. To stvara koherentnu strategiju koja region čini konkurentnijim, otpornijim i bolje povezanim sa evropskim tokovima. Zato samit ne tretira budućnost kao fiksni okvir, već kao multiprostor mogućnosti i scenarija gdje se aktivno grade nove regionalne smjernice razvoja potrebne za snalaženje u svijetu koji se mijenja brže nego ikada.

POBJEDA: Da li možemo očekivati nove inicijative ili regionalna partnerstva koja će biti predstavljena ove godine?

MAZLIĆ: Da. Očekujemo nova regionalna partnerstva, posebno u oblastima energetike, održivih finansija i digitalnih rješenja. Fokus je na inicijativama koje prevazilaze naciož nalne okvire i odgovaraju na zajedničke izazove regiona, uz jasnu investicionu i razvoji nu logiku.

Već imamo potvrđen dolazak Jozsefa Varadija, direktora aviokompanije Wizzair bitnom za naš region i Mohameda Jameel Al Ramahija, direktora kompanije Masdar, te očekujemo brojne ministre energetike i osnivače uspješnih AI kompanija.

Svjesni smo da razvoj regiona ne smije biti samo tržišna ili investiciona tema, već i pitanje društvene odgovornosti, pa smo krajem prošle godine pokrenuli i Adria Future Foundation, nezavisnu, neprofitnu platformu sa ciljem razvoja inicijativa od društvenog značaja širom Jugoistočne Evrope. Fondacija će mobilisati donatore, međunarodne agencije i filantropske partnere kako bi pokrenuli dugoročne društvene promjene izvan komercijalnih modela, a fokusira se na osnaživanje mladih, ekonomsko učešće žena, obrazovanje, vladavinu prava i klimatsku akciju.

POBJEDA: Na koji način pratite da li i koji razgovori prerastaju u stvarne projekte? Kako mjerite efekte samita?

MAZLIĆ: Samit je mjesto na kojem povezujemo kapital sa projektima. To je samo po sebi vrlo mjerljiv rezultat. Već imamo najave potpisivanja brojnih ugovora i partnerstava. Imaćemo takođe sesiju s investitorima na kojoj će se predstavljati projekti naročito u oblasti energetike, ali i infrastrukture turizma.

Sam samit predstavlja središte šireg ekosistema inicijativa usmjerenih na pokretanje promjena širom regije. One uključuju Adria ScaleUp, podršku startupima kojima je održivost u središtu poslovanja, NextGen Adria, povezivanje mladih inovatora i budućih lidera, Women on Boards Adria (WOBA), promociju rodno raznolike upravljačke strukture, te Sustainable Adria Awards, nagrade koje slave liderstvo i prekogranični uticaj.

Već sam spomenula Adria Future Foundation, platformu koja ostvaruje dugoročne i mjerljive društvene transformacije kroz međunarodno uvezivanje donatora, agencija i filantropskih partnera.

POBJEDA: Koliko su vlade i institucije Zapadnog Balkana spremne da rješenja dogovorena na Adria Future samita pretvore u konkretne regulatorne i razvoj ne mjere?

MAZLIĆ: Spremnost postoji, ali izazov ostaje implementacija. EU integracije, klimatske politike i mehanizmi poput CBAM-a stvaraju jasan okvir, ali ključni problem su institucionalni kapaciteti, koordinacija, povjerenje, no kod CBAM-a konkretno, ključan je visok procenat elektrana na ugalj i ta se konkretna transformacija neće desiti preko noći, nego će, kao i svaka tranzicija, biti proces.

Zato su okrugli stolovi s donosiocima odluka u regionu jedan od najvažnijih formata samita. To su zatvorene sesije sa ministrima i regulatorima gdje se kreiraju razvojne i upravljačke politike. One omogućavaju otvoren i operativan dijalog između javnog i privatnog sektora bez protokola i deklaracija.

U svijetu u kojem se globalni sistemi mijenjaju iz korijena, mala zemlja ili mali region ne može opstati bez jasne vizije i liderstva koje ima moralnu i institucionalnu snagu da sprovede promjene. Zato je samit važan, on stvara prostor gdje se politika, kapital i inovacije mogu uskladiti oko konkretnih koraka.

Samit je već prepoznat kao vodeća regionalna platforma za održivi razvoj, inovacije i investicije. Samo prošle godine okupili smo preko 700 učesnika iz više od 30 zemalja, uključujući visoke zvaničnike, poslovne lidere, investitore i međunarodne finansijske institucije.

POBJEDA: Za kraj, postoji li tema koju ste svjesno stavili u prvi planjer smatrate da je regionu hitno potrebna?

MAZLIĆ: Da pravedna tranzicija i socijalna dimenzija razvoja. Energetska i digitalna transformacija moraju biti inkluzivne, sa jasnim fokusom na ljude: radnu snagu, mlade i zajednice koje najviše osjećaju posljedice promjena. Ako tranzicija ne donese sigurnost i prilike većini građana, ona neće biti uspješna niti dugoročno održiva.

Zato ove godine svjesno stavljamo u prvi plan pitanje društvene otpornosti, kako graditi ekonomiju koja raste, ali ne produbljuje nejednakosti. Izuzetno nam je važno jačati društvenu koheziju, niko ne smije ostati po strani, jer bez uključivanja svih nema stabilnog i dugoročnog napretka. Da bi takva kohezija postojala, neophodni su povjerenje i kontinuirane konsultacije i akcije sa svima na koje te promjene utiču. Upravo takvu platformu gradimo kroz Adria Future samit.

U vremenu polikrize, pravedna tranzicija je test da li region ima snagu da budućnost gradi odgovorno, stabilno i zajednički. U našem slučaju, briga o (regionalnoj) zajednici nije razvojni izbor, već strategija opstanka.