FAO indeks cijena hrane iznosio je prosječno 127,1 bod u februaru 2025. godine, što je povećanje od dva boda ili 1,6% u odnosu na revidirani nivo iz januara. Dok je indeks cijena mesa ostao stabilan, svi ostali su porasli, a najznačajniji rast zabilježen je kod šećera, mliječnih proizvoda i biljnih ulja, saopštila je Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Žitarice su poskupjele na 112,6 bodova, što je povećanje od 0,8 bodova ili 0,7% u odnosu na januar, ali i dalje niže u poređenju sa februarom 2024. godine, kada su bile više za 1,2 boda (1,1%).
„Izvozne cijene pšenice porasle su iz mjeseca u mjesec, podstaknute smanjenjem domaćih zaliha u Rusiji, što je ograničilo izvozne količine i preusmjerilo potražnju ka drugim dobavljačima, dodajući pritisak na globalne cijene. Dodatni faktor rasta cijena su nepovoljni vremenski uslovi za usjeve u dijelovima Evrope, Rusije i SAD-a. Cijene kukuruza nastavile su rast zbog smanjene sezonske ponude u Brazilu, pogoršanja uslova za usjeve u Argentini i velike izvozne potražnje za američkim kukuruzom. Takođe, svjetske cijene ječma i sirka su porasle, dok je FAO indeks cijena svih vrsta pirinča pao za 6,8% zbog velikih izvoznih zaliha i slabe uvozne potražnje“, navodi FAO.
Biljna ulja su poskupjela za tri boda ili 2%, te je FAO indeks dostigao 156 bodova. Ovaj rast je podstaknut višim cijenama palminog ulja, ulja uljane repice, sojinog i suncokretovog ulja.
„Nakon kratkog pada u januaru, međunarodne cijene palminog ulja su se umjereno oporavile zbog sezonskog smanjenja proizvodnje u jugoistočnoj Aziji i očekivanja veće potražnje biodizel industrije u Indoneziji. Globalne cijene sojinog ulja su porasle zbog snažne globalne potražnje, posebno iz prehrambenog sektora. Kod ulja od suncokreta i uljane repice, rast cijena je podržan zabrinutošću oko moguće smanjene ponude u narednim mjesecima“, stoji u izvještaju FAO-a.
Mliječni proizvodi bilježe značajan rast – za 5,7 bodova (4%) u odnosu na januar, te je FAO indeks u februaru iznosio 148,7 bodova, što predstavlja godišnji rast od 23,2%.
„Povećanje cijena svih glavnih mliječnih proizvoda je posljedica snažne uvozne potražnje. Cijene sira na međunarodnom tržištu porasle su treći mjesec zaredom, i to za 4,7% u odnosu na januar. Oporavak proizvodnje u Evropi bio je neutralizovan sezonskim padom proizvodnje u Okeaniji. Punomasno mlijeko u prahu poskupjelo je za 4,4% zbog snažne potražnje, dok su cijene maslaca porasle za 2,6%, jer se sezonski pad proizvodnje mlijeka u Okeaniji poklopio sa visokom međunarodnom potražnjom. Obrano mlijeko u prahu zabilježilo je skroman rast od 1,8% na mjesečnom nivou“, navodi FAO.
Cijene mesa ostale su uglavnom stabilne u odnosu na januar, te je FAO indeks iznosio 118 bodova, uz neznatno smanjenje od 0,1 bod.
„Međunarodne cijene mesa peradi pale su zbog obilnih globalnih zaliha, prvenstveno zbog velike izvozne dostupnosti iz Brazila, iako su ptičji grip i trgovinska ograničenja u drugim zemljama proizvođačima uticali na tržište. Cijene svinjskog mesa takođe su blago oslabile, pod pritiskom nižih cijena u Evropskoj uniji. Nasuprot tome, cijene ovčijeg mesa su porasle, podržane snažnom globalnom potražnjom“, saopštio je FAO.
Šećer je u prosjeku poskupio za 7,3 boda ili 6,6%, te je FAO indeks u februaru dostigao 118,5 bodova, nakon tri uzastopna mjeseca pada. Rast cijena šećera rezultat je zabrinutosti zbog smanjene globalne ponude u sezoni 2024/25.
„Smanjena proizvodnja u Indiji i strah od posljedica sušnog perioda na predstojeći urod u Brazilu dodatno su podigli cijene“, navodi FAO.
(Izvor: Financije.hr)
