Nema nikakve sumnje da je članstvo u Evropskoj uniji (EU) zemljama na istoku i jugoistoku Evrope, pa tako i Hrvatskoj, donijelo ekonomske koristi, što prepoznaju i sami građani tih zemalja.
Prema anketi Eurobarometra, gotovo tri četvrtine građana EU-a, odnosno 74 odsto, smatra da je članstvo u Uniji donijelo korist njihovim državama – što je najviši procenat još od 1983. godine, kada je to pitanje prvi put postavljeno.
Kao glavne koristi građani ističu privredni rast i veće mogućnosti zapošljavanja, što potvrđuju i podaci za zemlje koje su ušle u EU od 2004. godine.
Na primjer, u Češkoj je bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika u 20 godina porastao sa 45 na 74 odsto prosjeka EU-a, odnosno s 9.490 eura na 29.940 eura. U Litvaniji je u istom periodu porastao s 26 na 68 odsto, odnosno s 4.960 na 27.350 eura.
Radi lakšeg poređenja, te brojke se mogu izraziti kroz indeks prema kojem je BDP po glavi stanovnika u eurima iznosio 100 u 2004. godini. Tako rast na 120 znači da je blagostanje poraslo za 20 odsto, dok pad na 90 označava smanjenje od 10 odsto.
U tom periodu od 20 godina BDP po stanovniku u EU porastao je za 88 odsto, odnosno na indeks 188 – s 21.250 eura na 39.940 eura.
Među tzv. novim članicama, najveći rast su ostvarile Rumunija i Bugarska, gdje je indeks skočio na 658, odnosno 600. U Rumuniji je BDP po stanovniku s 2.820 eura dostigao 18.560 eura, a u Bugarskoj s 2.710 na 16.260 eura.
Značajan skok zabilježile su i baltičke zemlje: u Litvaniji je indeks dostigao 505, u Letoniji 436, a u Estoniji 405.
Hrvatska bi, da je uhvatila prvi talas proširenja EU-a 2004. godine, vjerovatno ostvarila još bolje rezultate, ali i ovako oni nijesu loši.
Naime, 2004. godine BDP po glavi stanovnika iznosio je 7.850 eura, a u trenutku ulaska u EU 10.590 eura. U 2024. godini iznosio je 22.200 eura.
Izraženo indeksom, 2013. godine brojka je bila 134,9, a 2024. dostigla 283.
Slovenija je u istom periodu povećala BDP po glavi stanovnika s 13.760 na 31.700 eura.
Slična slika dobija se i ako se koristi pokazatelj BDP-a po glavi stanovnika izražen u standardu kupovne moći (PPS), prema kojem se u svakoj zemlji za istu količinu PPS-a može kupiti ista količina roba ili usluga.
Na nivou EU-a PPS je indeksiran na vrijednost 100.
Godine 2004. Rumunija i Bugarska imale su najniži skor – 35, dok je dvije decenije kasnije u Rumuniji BDP po glavi stanovnika izražen u PPS-u porastao na 78, a u Bugarskoj na 66.
U Poljskoj je, na primjer, skočio s 52 na 79, a u Litvaniji s 50 na 88. Svaki pomak prema vrijednosti 100 znači približavanje životnom standardu prosjeka EU-a.
Slovenija i Češka imale su nešto manji napredak – Slovenija s 87 na 91, a Češka s 81 na 91.
Hrvatska je napredovala s 56 na 77, prema indeksu BDP-a po glavi stanovnika izraženom u PPS-u.
Trenutno devet zemalja ima status kandidata za članstvo u EU: Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija, Ukrajina, Moldavija, Gruzija i Turska, dok je Kosovo potencijalni kandidat.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je ove godine da je novi krug proširenja „realan“ do kraja 2030. godine, pri čemu bi prve u redu bile Albanija, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina.
Naravno, na osnovu dosadašnjeg iskustva može se reći da je takav pogled možda i previše optimističan.
Mjereno BDP-om, većina ovih zemalja ima male ekonomije. Prošle godine ukupni BDP EU-a iznosio je 18 biliona eura, dok sve zemlje kandidati zajedno imaju 1,63 biliona eura – od čega sama Turska učestvuje sa 1,25 biliona.
Dakle, bez Turske, preostale zemlje imaju ukupni BDP od 381 milijarde eura – manje od danske ekonomije, čiji je BDP u 2024. iznosio 392 milijarde eura.
(Izvor: Financije.hr)
