Tržišta zemalja u razvoju snažno su započela 2026. godinu, znatno nadmašivši razvijena tržišta, ali je njihov rast u martu zaustavljen zbog rata između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, saopštili su iz Raiffeisen Capital Managementa.

Uticaj sukoba teško je procijeniti s obzirom na različite moguće scenarije, pri čemu su posebno izložena tržišta u razvoju koja zavise od energenata.

Rat s Iranom zaustavio uzlet tržišta

Globalni indeks tržišta u razvoju porastao je za gotovo 15% (u američkim dolarima) u prva dva mjeseca godine. Za poređenje, razvijena tržišta ostvarila su rast od oko 3% u istom periodu. Međutim, početkom marta ratne operacije SAD-a i Izraela protiv Irana naglo su prekinule taj uzlazni trend. I pored toga, reakcije tržišta za sada su umjerene. Indeks dioničkih tržišta u razvoju pao je za oko 7% u prva dva tjedna marta, dok je pad na razvijenim tržištima iznosio oko 4% (u dolarima). Ukupno gledano, tržišta u razvoju i dalje bilježe značajan rast od početka godine. Mnogi investitori smanjili su izloženost riziku ili privremeno obustavili ulaganja u rizičniju imovinu, poput akcija i obveznica tržišta u razvoju. Međutim, za sada nema naznaka panike.

Bez panike, ali uz oprez i čekanje razvoja situacije

Ekonomske i geopolitičke posljedice sukoba u području Persijskog zaliva za sada je teško precizno procijeniti, s obzirom na niz mogućih scenarija daljeg razvoja događaja. U nepovoljnijem scenariju, negativni efekti mogli bi posebno snažno pogoditi tržišta u razvoju, naročito zemlje koje u velikoj mjeri zavise od uvoza energenata iz zalivskih država, kao i od trgovinskih ruta kroz Persijski zaliv i Crveno more. Ne čudi stoga što su berzanski indeksi i valute pojedinih tržišta u razvoju reagovali različitim intenzitetom.

Hormuški moreuz kao ključni adut Irana

Sredinom marta Iran je praktično blokirao Hormuški moreuz, dozvoljavajući prolaz samo ograničenom broju brodova. Istovremeno su cijene nafte – a u nekim regionima i gasa – naglo porasle usljed poremećaja u snabdijevanju i povećane neizvjesnosti na tržištima. Sa ekonomskog stanovišta, nije presudno koliki je rast cijena energenata, već koliko dugo će se zadržati na povišenim nivoima.

Rizici za tržišta u razvoju

Velike ekonomije poput Kine i Indije posebno su zavisne od uvoza nafte i gasa iz zalivske regije i suočavaju se s dodatnim geopolitičkim izazovima usljed sukoba s Iranom.

Za Kinu, koja se već suočava sa slabom domaćom tražnjom, niskom profitabilnošću brojnih preduzeća i usporavanjem ekonomskog rasta, ovakav razvoj događaja dolazi u veoma nepovoljnom trenutku. Ipak, treba naglasiti da Kina raspolaže velikim strateškim zalihama nafte i za sada uspijeva obezbijediti snabdijevanje iranskom naftom.

Indija bi se, u slučaju produžene blokade Hormuškog moreuza, mogla suočiti s ozbiljnijim problemima i prije Kine, iako bi dio gubitaka mogla ublažiti povećanim uvozom ruske nafte.

Latinska Amerika je direktno znatno manje izložena riziku, a zemlje poput Brazila i Kolumbije mogle bi čak profitirati od rasta cijena nafte kao izvoznice energenata.

U srednjoj i istočnoj Evropi prisutna je visoka osjetljivost na kretanje cijena energenata i troškove transporta. U slučaju jačeg inflatornog pritiska, centralne banke mogle bi biti primorane da reaguju. I ovdje je ključni faktor trajanje poremećaja cijena energije.

Jugoistočna Azija, kao važan čvor globalnih lanaca snabdijevanja – posebno u sektoru poluprovodnika – vjerovatno će biti manje pogođena rastom cijena nafte, a više logističkim problemima i rastućim troškovima transporta u slučaju da dođe do dugotrajnog prekida trgovačkih ruta prema Evropi.

Obveznice tržišta u razvoju: bez panike, ali uz oprez

Prva dva mjeseca 2026. bila su pozitivna i za obveznice tržišta u razvoju, pri čemu su posebno snažan rast ostvarile obveznice denominovane u američkim dolarima. Međutim, rat s Iranom podstakao je pad cijena. Razlog tome je, s jedne strane, širenje prinosa u odnosu na američke državne obveznice, a s druge strane i pad vrijednosti samih američkih državnih obveznica, što je iznenadilo mnoge investitore jer se one obično smatraju sigurnim utočištem u periodima geopolitičkih kriza. Takva uloga mogla bi ponovo doći do izražaja ako sukob potraje ili eskalira.

Od početka marta zabilježeni su i određeni odljevi kapitala iz obveznica u lokalnim valutama, iako za sada u relativno ograničenom obimu. Značajnije i dugotrajnije jačanje dolara imalo bi negativan efekat na većinu ekonomija u razvoju i dodatno bi opteretilo njihova tržišta kapitala.

Brz završetak sukoba ili dugotrajan iscrpljujući rat?

Većina tržišnih učesnika i analitičara trenutno pretpostavlja da Iran neće moći dugoročno odoljeti pritisku SAD-a i Izraela, odnosno da neće moći dugotrajno održavati blokadu pomorskih pravaca. To je vjerovatno jedan od glavnih razloga za sada relativno umjerene reakcije na berzama, koje su nagli rast cijena nafte apsorbovale bez većih potresa. U scenariju kratkotrajnog sukoba, globalna ekonomija vjerovatno ne bi pretrpjela značajnije i trajne štete, a pozitivni izgledi za ekonomski rast brzo bi ponovo došli u prvi plan.

Međutim, takav ishod nije siguran. Obim i trajanje iranskih protivnapada do sada su premašili očekivanja većine posmatrača, uključujući i američku administraciju, a strukture vlasti u Iranu za sada djeluju stabilno uprkos značajnim gubicima u vrhu hijerarhije. Stoga postoji realna mogućnost da se sukob produži ili dodatno eskalira.

U tom slučaju cijene nafte mogle bi dugoročno ostati visoke ili dodatno rasti, globalni trgovinski tokovi bili bi ozbiljno poremećeni, a ekonomski rast i inflacija suočeni sa značajnim izazovima. Finansijska tržišta trenutno ne uključuju takav scenario u svoje procjene, već ga za sada smatraju relativno malo vjerovatnim.

Novi poredak na Bliskom istoku?

Dugoročno gledano, ishod i tok sukoba mogli bi dovesti do značajnog geopolitičkog preslagivanja na Bliskom istoku i šire. To bi se moglo dogoditi ili kroz slabljenje ili nestanak Irana kao regionalne sile – čime bi izgubio važnu ulogu u savezu Rusija–Kina–Iran (kao i u okviru BRICS-a) – ili kroz slabljenje američke dominacije u regionu, što bi neke države moglo podstaći na redefinisanje svojih geopolitičkih odnosa.

Zaključak

Iz perspektive investitora važno je naglasiti da su sve procjene o trajanju i ishodu sukoba s Iranom trenutno obilježene izraženom neizvjesnošću, što znači da postoje i značajni potencijali rasta i rizici pada za pojedina tržišta u razvoju. Bez obzira na ishod sukoba, dugoročni izgledi rasta mnogih regiona – posebno Azije – ostaju nepromijenjeni, kao i ključni investicioni trendovi poput vještačke inteligencije i ulaganja u infrastrukturu. Stoga i dalje smatramo da su tržišta poput Koreje i Tajvana perspektivna uprkos geopolitičkim poremećajima te trenutne korekcije ne tumačimo kao kraj uzlaznog trenda. Što se tiče tržišta poput Indije i Kine, zadržavamo oprezniji i selektivniji pristup, ali takva strategija bila je prisutna i prije izbijanja sukoba te nije direktno povezana s njim. Aktuelna situacija zahtijeva kontinuirano praćenje i visok nivo fleksibilnosti u investicionom pristupu, zaključuju iz Raiffeisen Capital Managementa.

Izvor: Seebiz.eu