Rat u Iranu vjerovatno će biti glavna tema predstojećeg sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, što bi moglo potisnuti u drugi plan trgovinske pregovore, carine i pitanja rijetkih minerala.
Američki ministar finansija Scott Bessent već je potvrdio da će Iran biti jedna od ključnih tema tokom razgovora planiranih za 14. i 15. maj.
Kina je ove sedmice prvi put od početka sukoba krajem februara ugostila iranskog ministra vanjskih poslova, što je podstaklo nade u moguće primirje, spustilo cijene nafte i podiglo globalna tržišta akcija.
Boeing i Citigroup među kompanijama koje prate Trumpa
Prema informacijama CNBC-a, izvršna direktorica Citigroupa Jane Fraser i izvršni direktor Boeinga Kelly Ortberg trebalo bi da budu dio američke delegacije tokom posjete Kini.
Boeing se nada da bi mogao dobiti prvu veliku kinesku narudžbu aviona nakon gotovo deset godina.
„Mislim da je veoma važno vidjeti angažman između dvije ekonomske supersile“, rekla je Fraser za CNBC.
Ona je naglasila da Citigroup posluje u Kini više od jednog vijeka i da kinesko tržište ostaje ključno za poslovanje banke.
Ipak, američka administracija odbila je kineski prijedlog da se organizuju posebni sastanci kineskih zvaničnika i američkih biznismena, jer je Vašington procijenio da bi to moglo ostaviti utisak prevelike bliskosti američkih kompanija sa Pekingom.
Prema izvorima CNBC-a, prvobitni spisak od 24 izvršna direktora koji bi mogli putovati sa Trumpom vjerovatno će biti značajno smanjen.
Iran i Hormuz komplikuju odnose
Samo nekoliko dana prije samita SAD i Iran ponovo su razmijenili vatru u Hormuškom moreuzu, pri čemu obje strane optužuju jedna drugu za početak napada.
Kineski mediji objavili su i da je napadnut kineski tanker sa naftom, što dodatno povećava tenzije i zabrinutost Pekinga zbog sigurnosti energetskih ruta.
Analitičari ocjenjuju da bi eventualni kraj sukoba sa Iranom predstavljao veliko olakšanje za globalnu ekonomiju i međunarodne kompanije.
„To bi bilo veliko olakšanje za globalno poslovanje i vjerovatno bi ostalo upamćeno kao najveći uspjeh samita Trump–Xi“, rekao je Hai Zhao iz Kineske akademije društvenih nauka.
Manje prostora za biznis teme
Ako se broj američkih direktora u delegaciji zaista smanji, to će predstavljati značajan zaokret u odnosu na Trumpovu prvu posjetu Kini 2017. godine, kada ga je pratilo gotovo 30 izvršnih direktora i kada su potpisani ugovori vrijedni više od 250 milijardi dolara.
Ipak, stručnjaci smatraju da bi sam susret Trumpa i Xija mogao poslati signal kineskim vlastima da je saradnja sa američkim kompanijama ponovo politički prihvatljivija.
Predsjednik Američke trgovinske komore u Kini Michael Hart ocijenio je da kineski zvaničnici nakon američkih vojnih akcija ove godine pokazuju znatno veći oprez prema američkim kompanijama.
U međuvremenu, pojedina poslovna pitanja postaju manje hitna, jer se i Vašington i Peking djelimično povlače iz ranijih sporova oko tehnologije i sankcija, dok paralelno razmatraju saradnju u vezi sa rastućim bezbjednosnim rizicima vještačke inteligencije.
Analitičari očekuju da bi tokom samita moglo doći do dogovora o većoj kineskoj kupovini američke soje i Boeingovih aviona, kao i razgovora o novim trgovinskim i investicionim mehanizmima između dvije zemlje.
(Izvor: Seebiz)
