Rat na Bliskom istoku već ostavlja mjerljive posljedice na globalnu ekonomiju, a prvi signali ukazuju na ono čega su se ekonomisti najviše pribojavali, istovremeni rast inflacije i usporavanje ekonomskog rasta.
Prema najnovijem izvještaju S&P Global Market Intelligence, martovski podaci iz industrije pokazuju “neželjenu kombinaciju sporijeg rasta i rasta cijena”, što otvara rizik od ulaska svjetske ekonomije u fazu stagflacije .
Najkonkretniji signal dolazi iz proizvodnog sektora
Prema prema anketama među kompanijama iz proizvodnje i usluga, kompanije u najvećim razvijenim ekonomijama — SAD, eurozona, Velika Britanija i Japan — zabilježile su najveći rast ulaznih troškova od početka vođenja uporedive statistike (2007.) .
Glavni uzrok je nagli rast cijena energije nakon izbijanja sukoba, ali dodatni pritisak dolazi i iz sve izraženijih problema u lancima snabdijevanja.
Kako se navodi u izvještaju, produženi rokovi isporuke i logistički poremećaji ponovo počinju vršiti pritisak na cijene, podsjećajući na obrasce viđene tokom pandemije .
Rizik stagflacije sve izraženiji
Kombinacija skuplje energije i slabijeg rasta posebno zabrinjava jer ograničava prostor za reakciju ekonomskih politika.
S&P Global upozorava da bi daljnje pogoršanje uslova u snabdijevanju moglo dodatno podići cijene, dok bi istovremeno ograničilo proizvodnju i ekonomski rast .
Drugim riječima, ekonomije bi se mogle suočiti sa klasičnim stagflacijskim scenarijem — visokim cijenama uz slabu ekonomsku aktivnost.
🇺🇸 Slabljenje tržišta rada u SAD-u
Situaciju dodatno komplikuju signali iz Sjedinjenih Američkih Država
Američko tržište rada već pokazuje znakove slabljenja — broj zaposlenih smanjen je za 92.000 u februaru, dok je stopa nezaposlenosti porasla na 4,4% .
U tom kontekstu, novi izvještaj o zaposlenosti za mart biće ključan za procjenu daljih poteza Federalnih rezervi, koje se nalaze između dva suprotstavljena pritiska: rastuće inflacije i usporavanja ekonomije.
ECB naginje ka pooštravanju
Za razliku od SAD-a, Evropska centralna banka signalizira spremnost na dodatno zaoštravanje monetarne politike.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde najavila je mogućnost povećanja kamatnih stopa već u aprilu, upravo zbog rasta inflatornih pritisaka nakon izbijanja rata .
Predstojeći podaci o inflaciji u eurozoni mogli bi biti presudni za tu odluku.
Globalni efekti tek dolaze
Predstojeća objava PMI podataka iz većeg broja zemalja, posebno iz Azije i Bliskog istoka, daće potpuniju sliku razmjera ekonomskog udara.
Posebna pažnja biće usmjerena na zemlje koje zavise od trgovinskih ruta kroz Hormuški moreuz, što dodatno povećava rizik od poremećaja u globalnoj trgovini.
Globalna ekonomija ulazi u osjetljivu fazu u kojoj se istovremeno pojavljuju inflatorni pritisci i znaci slabljenja rasta.
Za centralne banke to znači jedno — prostor za manevar se sužava, a svaka odluka nosi sve veći rizik.










