Carine koje je američki predsjednik Donald Tramp nametnuo svijetu izazvale su mnogo polemika, ali i dalje je rano reći ko će – i da li će iko – iz svega izaći kao pobjednik. Američki think-tank Tax Foundation uradio je analizu fokusiranu na to kakav bi efekat ove mjere mogle imati na same Sjedinjene Države.

Prema analizi, efekat carina jednak je povećanju poreskog opterećenja američkog domaćinstva za 1.100 dolara u ovoj godini i za 1.400 dolara u narednoj.

Kako se navodi, prema stanju carina na dan 1. novembra, ponderisana prosječna primijenjena carinska stopa na ukupni uvoz iznosi 15,8 odsto, dok je prosječna efektivna carinska stopa – koja odražava promjene u ponašanju potrošača i tržišta – porasla na 11,2 odsto. To je najviša efektivna stopa od Drugog svjetskog rata, odnosno od 1943. godine. Prije tri godine prosječna ponderisana stopa bila je svega 1,5 odsto.

Promjene u ponašanju uključuju procijenjeni pad uvoza za oko 20 odsto, odnosno 659 milijardi dolara.

Trampove carine predstavljaju i najveći rast poreskog opterećenja kao udio u bruto društvenom proizvodu (BDP) od 1993. godine – 0,47 odsto u ovoj godini.

Procjene pokazuju da će carine u periodu od deset godina donijeti prihod od 2,1 bilion dolara, ali i smanjiti BDP za 0,5 odsto. Treba naglasiti da je kalkulacija urađena prije mogućih kontramjera drugih država. Ako se uvaže negativni ekonomski efekti, tada bi prihodi od carina pali na 1,6 biliona dolara u desetogodišnjem periodu. Drugim riječima, carine prijete da ponište veliki dio ekonomskih koristi od novih poreskih smanjenja, pri čemu ni same ne mogu u potpunosti pokriti nastalu štetu.

Podsjeća se i da američki Vrhovni sud treba da odluči da li predsjedničke vanredne ovlasti obuhvataju i pravo nametanja carina.

Tax Foundation navodi da istorijski podaci i savremene studije pokazuju da su carine u suštini vrsta poreza koja povećava cijene i smanjuje dostupnost roba i usluga za američke kompanije i potrošače, što za posljedicu ima niže prihode, manju zaposlenost i niži BDP.

Do kraja oktobra SAD je ove godine prikupio 205 milijardi dolara prihoda od carina.

Podsjetimo, na uvoz većine robe iz EU stopa iznosi 15 odsto, a vrijednost tog uvoza prošle godine bila je 244,3 milijarde dolara. Za Kinu, nakon promjena i pregovora, efektivna stopa kreće se oko 20 odsto i odnosi se na uvoz vrijedan 263,8 milijardi dolara.

Na uvoz iz Kanade u vrijednosti od 133,4 milijarde dolara primjenjuje se takozvana recipročna carina od 35 odsto. Na uvoz iz Indije vrijedan 53,2 milijarde dolara carina iznosi 50 odsto. Japan ima stopu od 15 odsto na uvoz u vrijednosti od 71,9 milijardi dolara.

Na meksičku robu vrijednu 203,3 milijarde dolara stopa carine iznosi 25 odsto.

Međutim, da se te stope mogu u svakom trenutku mijenjati, pokazuje nedavni primjer Brazila. Tramp je krajem novembra ukinuo carinsku stopu od 40 odsto na prehrambene proizvode poput kafe, govedine, kakaa ili voća, zbog poremećaja koje je manjak tih proizvoda izazvao na američkom tržištu.

Drugim riječima – jedina konstanta Trampove carinske politike je njena nestalnost i nepredvidivost.

Postoje i posebne kategorije proizvoda koje se tretiraju izdvojeno, kao što su čelik i aluminijum, farmaceutski proizvodi i poluprovodnici.