Američki predsjednik Donald Tramp u prva tri mjeseca 2026. godine trgovao je vrijednosnim papirima velikih američkih kompanija, uključujući Nvidiju, Palantir, Paramount, Boeing, Apple, Metu, Teslu, Visu, Citi, Qualcomm i GE Aerospace, pokazuju regulatorne prijave koje je objavio američki Ured za etiku u vladi.
Prema dokumentima, ukupna vrijednost prijavljenih transakcija kretala se između 211 miliona i 687 miliona dolara. Precizan iznos nije objavljen jer se transakcije prijavljuju u vrijednosnim rasponima, a ne kroz tačne brojke.
Objava dolazi u osjetljivom trenutku, budući da su čelnici brojnih kompanija čijim se vrijednosnim papirima trgovalo pratili Trampa na putu u Peking, gdje se američki predsjednik sastao sa kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
Među njima su bili i vodeći ljudi kompanija poput Nvidije, Applea, Mete, Vise, Citija, Boeinga, Qualcomma i GE Aerospacea. Tramp je na društvenoj mreži Truth Social napisao da mu je „čast“ što su poslovni lideri dio delegacije, posebno izdvojivši izvršnog direktora Nvidije Jensena Huanga.
Regulatorne prijave pokazuju 15 transakcija povezanih sa Nvidijom u prva tri mjeseca godine. Nvidia je jedna od ključnih kompanija u globalnoj trci za vještačku inteligenciju, ali i jedna od najosjetljivijih u odnosima SAD-a i Kine zbog američkih ograničenja izvoza naprednih čipova.
Bijela kuća ranije je tvrdila da Tramp lično ne donosi investicione odluke, već da njima upravljaju nezavisni finansijski menadžeri. Na zahtjev za komentar Bijela kuća je uputila na Trump Organization, koja nije odmah odgovorila.
Dokumenti pokazuju da su u posmatranom periodu kupljena 2.346 vrijednosna papira, dok ih je prodato 1.296. Prijave ne navode da li su transakcije uključivale akcije ili obveznice, a dio se odnosi i na ETF-ove i šire indeksne fondove.
U najvišem prijavljenom rasponu, od milion do pet miliona dolara po transakciji, pojavljuju se kompanije poput Adobea, Workdaya, Ubera i Costca, ali i tehnološki giganti Nvidia, Microsoft, Amazon i Apple.
Posebnu pažnju privlače i transakcije povezane sa Intelom. U prijavama se navodi šest transakcija vezanih za ovu američku čip kompaniju, čija je akcija ove godine snažno porasla. Američka vlada prošle godine preuzela je gotovo 10 odsto direktnog vlasničkog udjela u Intelu.
U dokumentima se pojavljuje i sedam transakcija povezanih sa Boeingom, uključujući jednu kupovinu vrijednu između milion i pet miliona dolara. Boeing je politički osjetljiva kompanija jer predstavlja važan američki industrijski i izvozni simbol, a američki zvaničnici često učestvuju u promociji prodaje njegovih aviona u inostranstvu.
Prijave uključuju i Paramount i Warner Bros Discovery, kompanije uključene u veliki posao preuzimanja vrijedan 110 milijardi dolara, o kojem sada odlučuju američki regulatori. U dokumentima se nalazi i 17 transakcija povezanih sa Netflixom, koji je prethodno izgubio sopstvenu ponudu za Warner Bros nakon Paramountove ponude.
Tramp je javno komentarisao ovo preuzimanje i povremeno nagovještavao da mu je Paramountova ponuda bliža. Pritom ima bliske veze sa milijarderom Larryjem Ellisonom, čiji sin vodi Paramount Skydance.
Objava transakcija dodatno će otvoriti pitanja mogućeg sukoba interesa, posebno zato što se dio kompanija iz prijava nalazi u sektorima na koje direktno utiču odluke američke administracije: vještačka inteligencija, čipovi, odbrana, avio-industrija, finansije, mediji i odnosi sa Kinom.
Iako Bijela kuća tvrdi da predsjednik ne upravlja lično portfeljom, politički problem ostaje isti: kada predsjednička administracija donosi odluke koje mogu uticati na poslovanje kompanija u kojima se istovremeno trguje vrijednosnim papirima povezanim sa predsjednikovim portfeljom, pitanje transparentnosti i povjerenja postaje neizbježno.
