Američki predsjednik Donald Tramp nikada u svojoj političkoj karijeri nije bio manje popularan. CNN-ova anketa objavljena ovih dana pokazuje da ga podržava 35 odsto Amerikanaca, i to samo šest mjeseci uoči izbora za Kongres koje bi Amerikanci mogli shvatiti kao referendum o predsjedniku i potencijalno mu okrenuti palac dolje, barem ako su današnje ankete precizne. Rat u Iranu, i rast cijena goriva u Americi zbog tog sukoba, izrazito su nepopularni u široj američkoj javnosti, ali to nije jedini faktor zbog kojeg predsjednik rapidno gubi popularnost kod kuće.
Zanimljivo, Trampu je od početka mandata, govore ankete CNN-a, pala popularnost kod praktično svih kategorija birača – muškaraca, žena, bijelaca, crnaca, republikanaca, demokrata… što pokazuje s kolikim se problemima suočava njegova vlada. S tih 35 odsto podrške koje ima, Tramp se približava dvojici nepopularnih predsjednika u modernoj istoriji, republikancu Georgeu W. Bushu iz 2000-tih i demokrati Jimmyju Carteru koji je vladao krajem 1970-ih i početkom 1980-ih, a koji su oboje proveli dugi period s nivoima podrške između 30 i 35 odsto.
Pitanja ekonomije i života
Tramp nikada nije bio naročito popularan predsjednik kod najšire javnosti, ali brojke su mu u međuvremenu dodatno potonule. Kada je došao na vlast prije više od godinu dana, u januaru 2025., imao je za svoje standarde dobar rejting, podržavalo ga je oko 50 odsto Amerikanaca.
Što se zatim dogodilo? CNN ističe nekoliko razloga zbog kojih mu je odmah na početku mandata pala popularnost – pomilovanje izgrednika i svojih pristalica koji su 6. januara 2021. nasilno upali u zgradu Kongresa te rezanje državne potrošnje koje je sprovodio novi ured DOGE pod predsjedavanjem među širokim masama nepopularnog Elona Muska. Zatim je nekoliko mjeseci kasnije krenuo s uvođenjem carina koje su podigle cijene proizvoda na američkom tržištu. U tom periodu rejting mu je pao s 45 na 41 odsto. Zatim su objavljivani dokumenti povezani s Jeffreyjem Epsteinom. Nekoliko mjeseci kasnije u fokus javnosti došla je policijska agencija ICE koja je sprovodila hapšenja ilegalnih imigranata, ali je ubila dvoje američkih državljana, demonstranata, što je zgrozilo dio javnosti. Trampove brojke nastavile su padati.
Nakon svega toga, Tramp je krajem februara ove godine pokrenuo rat u Iranu. Amerikanci, ljuti zbog prethodnih američkih intervencija na Bliskom istoku koje su doživjele krah, nijesu skloni ovim potezima. Čak 61 odsto stanovnika SAD-a smatra danas da je pokretanje rata u Iranu bila “greška”, prema prošlonedjeljnoj anketi Washington Posta.
Trampov rejting padao je postepeno, i čak 64 odsto Amerikanaca koji mu u CNN-ovoj anketi okreću palac dolje znači da je već sada srušio sve negativne rekorde iz svog prvog mandata. Trampu je pao rejting u svim važnijim temama na kojima je zapravo i pobijedio Kamalu Harris na predsjedničkim izborima 2024. godine. Procenat Amerikanaca koji podržavaju njegove odluke u vezi imigracije pao je za 10 odsto, na temi vanjske politike šest odsto, a u pogledu ekonomije čak 13 odsto, što vrlo dobro oslikava koji je Trampov glavni problem. Kada je dolazio na vlast, obećavao je poboljšati ekonomsku sliku zemlje koju je ugrozila inflacija pod njegovim prethodnikom Joeom Bidenom, a na kraju su njegove politike – carine i ratovi – dodatno povećali cijene u zemlji, na užas svih slojeva stanovništva. Cijene goriva danas su u Americi oko 50 odsto više nego na početku rata s Iranom.
Kako Tramp reaguje na ove brojke? Pita li se Amerikance, oni jasno u jednoj za drugom anketi govore da smatraju da se ne bavi dovoljno domaćim temama, pitanjima ekonomije i svakodnevnog života. Čak 65 odsto Amerikanaca CNN-u je reklo da predsjednik nije učinio dovoljno kako bi snizio cijene. Toliko ih otprilike smatra i da se predsjednik uopšte nije posvetio najvažnijim problemima u zemlji. Umjesto toga, Tramp se bavi grandioznim geopolitičkim temama, ratovima, američkom pozicijom u svijetu, gotovo potpuno suprotno od onoga što je obećavao u svojoj izbornoj kampanji, i suprotno glavnim postulatima njegova dva slogana: “Učinimo Ameriku opet velikom” i “Amerika na prvom mjestu”.
Mnogi u Washingtonu misle da se rat u Iranu, iako je potpisan krhki prekid vatre, pretvorio u “močvaru”, odnosno u vječni rat. Očigledno je da Tramp nije uspio ostvariti svoje ciljeve, iako je istovremeno zabilježio niz vojnih uspjeha. Američki politolog Scott Erb njemačkim novinama Bild rekao je kako Tramp u ovom ratu želi proglasiti pobjedu, ali se istovremeno boji poniženja. On i njegova administracija “muče se prilagoditi stvarnosti”, dodao je Erb.
Mehanizmi za planove
Značajan je upravo taj utisak sve većeg broja analitičara koji smatraju da se “stvarnost” u očima predsjednika ne poklapa uvijek s onime što se zaista događa na terenu. Prije sedmicu poznati novinar Nicholas Kristof u New York Timesu napisao je kolumnu koja se dotakla ove teme. Stručnjak Esfandyar Batmanghelidj rekao mu je kako “nijedan kredibilan stručnjak ne vjeruje da je iranska naftna industrija na rubu kolapsa”.
“Trampova predanost blokadi i njegove opetovane izjave o tome da je Iran na rubu kolapsa sugerišu da ga neko izvan vlade hrani nerealističnim i politički motivisanim procjenama situacije, u pokušaju sabotiranja diplomatije”, rekao je Batmanghelidj Kristofu.
Trampu su preostale još dvije i po godine mandata koji ističe u januaru 2029. godine. Najprije ga čekaju već pomenuti “izbori na pola mandata” koji se održavaju 3. novembra ove godine. Na njima Tramp neće biti kandidat, već će Amerikanci birati članove Zastupničkog doma, Senata i guvernere. Izgubi li na tim izborima Tramp većinu u Kongresu od Demokratske stranke, što ankete predviđaju, biće mu znatno teže vladati u drugoj polovini mandata jer bi time opozicija dobila znatno više mehanizama da mu kvari sprovođenje planova i donošenje novih zakona. Na idućim predsjedničkim izborima 2029. godine Tramp se neće moći kandidovati jer mu ustav ne dozvoljava obavljanje više od dva mandata, što znači da SAD polako putuje prema posttrampističkoj eri.
(Poslovni dnevnik)
