Neizvjesnost je ove sedmice dominirala svjetskim tržištima. Investitori su strahovali od novog trgovinskog rata između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije zbog Grenlanda.
Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošle sedmice oslabio 0,5 odsto, na 49.098 poena, dok je S&P 500 skliznuo 0,4 odsto, na 6.915 poena, a Nasdaq indeks 0,1 odsto, na 23.501 poen.
Na samom početku sedmice cijene akcija su naglo pale, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz osam evropskih zemalja, ukoliko ne prihvate njegov plan o kupovini Grenlanda, koji smatra važnim za bezbjednost SAD-a.
Tramp je kazao da će za osam evropskih zemalja od 1. februara uvesti carine od 10 odsto, a da će ih od 1. juna povećati na 25 odsto, ukoliko se do tada ne postigne dogovor o kontroli SAD-a nad Grenlandom.
Danska i čelnici Grenlanda, autonomne teritorije Danske, poručili su da ostrvo nije na prodaju, a osam evropskih zemalja poslalo je tamo vojno osoblje.
Osim toga, Evropska unija je najavila protivmjere ukoliko Tramp zaista uvede carine od 10 odsto. Zbog toga se u prvoj polovini sedmice trgovalo veoma nesigurno.
Međutim, Tramp je u srijedu, nakon sastanaka na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, kazao da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu i da neće uvoditi nove carine.
To je izazvalo olakšanje na tržištima, pa su berzanski indeksi značajno porasli, nadoknadivši dio gubitaka iz prvog dijela sedmice.
Kako su geopolitičke tenzije između SAD-a i EU splasnule, naredne sedmice u fokusu investitora ponovo će biti kvartalni poslovni rezultati kompanija, koji su prošle sedmice, na vrhuncu grenlandske krize, bili u drugom planu.
I na evropskim berzama indeksi su prošle sedmice pali. Londonski FTSE skliznuo je 0,9 odsto, na 10.143 poena, dok je frankfurtski DAX pao 1,6 odsto, na 24.900 poena, a pariški CAC 1,4 odsto, na 8.143 poena.










