Svjetska banka zadržala je prognozu ekonomskog rasta Crne Gore za 2026. godinu na nivou od 3,2 odsto, nakon što je crnogorska ekonomija u 2025. godini porasla za procijenjenih 3,3 odsto. Ista stopa rasta od 3,2 odsto očekuje se i u 2027. godini, navodi se u januarskom izvještaju Svjetske banke „Globalni ekonomski izgledi“, čime su potvrđene ranije prognoze.
Prema izvještaju, rast crnogorske ekonomije usporava se nakon snažnog postpandemijskog oporavka. Bruto domaći proizvod porastao je 3,2 odsto u 2024. godini, a očekuje se da će se stabilan tempo nastaviti i tokom narednih godina, uz prosječnu stopu rasta od oko 3,2 odsto u periodu od 2025. do 2027.
Svjetska banka ocjenjuje da je Crna Gora, kao mala, otvorena i euroizovana ekonomija, i dalje visoko izložena spoljnim šokovima, pri čemu snažna zavisnost od turizma dodatno povećava tu ranjivost. Inflacija je bila viša od očekivane, dok je fiskalni prostor ograničen, a javni dug stabilan na oko 60 odsto BDP-a. Uz to, slabi fiskalni amortizeri i značajne obaveze otplate duga povećavaju rizike po ekonomske izglede zemlje.
„U turbulentnom globalnom okruženju Crna Gora ostaje veoma izložena spoljnim šokovima, zbog čega je neophodno jačanje fiskalnih rezervi, povećanje produktivnosti i sprovođenje politika koje podstiču kvalitetno zapošljavanje“, navodi se u izvještaju.
Ključni pokretač reformi i dugoročnog razvoja i dalje ostaje proces pristupanja Evropskoj uniji. Do avgusta 2025. godine Crna Gora je privremeno zatvorila sedam od ukupno 33 pregovaračka poglavlja, uključujući poglavlje o javnim nabavkama, dok se napredak u ostalim oblastima nastavlja. Nedavni ulazak zemlje u Jedinstvenu zonu plaćanja u eurima (SEPA) trebalo bi da ojača finansijsku integraciju, smanji troškove transakcija i poveća povjerenje investitora.
Svjetska banka procjenjuje da će rast u narednim godinama biti podržan privatnom potrošnjom, rastom realnih zarada, kao i nastavkom investicija u infrastrukturu i obnovljive izvore energije. Ipak, očekuje se da će deficit tekućeg računa ostati povišen, uz sve veće oslanjanje na eksterno finansiranje.
Kada je riječ o regionu, Svjetska banka predviđa da će ekonomski rast Zapadnog Balkana porasti na 3,1 odsto u 2026. godini, u odnosu na 2,7 odsto u 2025, zahvaljujući umjerenom rastu investicija i sredstvima iz EU Instrumenta za reforme i rast. U 2027. godini rast bi mogao dodatno ubrzati na 3,3 odsto, podstaknut oporavkom izvoza i jačanjem ekonomske aktivnosti u eurozoni.
U poređenju sa susjedima, očekuje se da će ove godine samo Kosovo i Albanija ostvariti veće stope rasta od Crne Gore – 3,8, odnosno 3,5 odsto. Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Srbija trebalo bi da bilježe nešto sporiji rast.
Svjetska banka naglašava da je, kako se Crna Gora približava članstvu u EU, od presudnog značaja jačanje fiskalne discipline i sprovođenje ključnih reformi. Održavanje fiskalne održivosti, bolje upravljanje rizicima i ciljane politike smanjenja siromaštva biće od ključnog značaja u uslovima geopolitičke i trgovinske neizvjesnosti.
„Dalji napredak u procesu pristupanja EU može dodatno poboljšati ekonomske izglede, dok bi eventualna kašnjenja u reformama ili novi spoljni šokovi mogli negativno uticati na performanse ekonomije“, zaključuje se u izvještaju.
