Globalna energetska tržišta ušla su u zonu pojačane nestabilnosti nakon koordinisanih američkih i izraelskih vojnih udara na Iran, kao i iranskog odgovora dronovima i raketama širom Bliskog istoka i Persijskog zaliva. Region koji obezbjeđuje oko petinu svjetske proizvodnje nafte ponovo je postao epicentar geopolitičkog rizika, a već sama prijetnja daljom eskalacijom dovoljna je da uzdrma lance snabdijevanja i finansijska tržišta.
Svijet bez daha iščekuje otvaranje tržišta u ponedjeljak i suočavanje sa novom geopolitičkom realnošću.
Napadi su izvedeni tokom vikenda, u očiglednom pokušaju da se ublaži trenutni šok na berzama, ocjenjuju međunarodni mediji. Kada trgovanje ponovo počne, investitori će morati da ukalkulišu nove rizike povezane sa mogućim poremećajima u najvažnijem energetskom čvorištu svijeta.
Cijena nafte Brent, koja se već približila nivou od 70 dolara po barelu, nalazi se pod snažnim pritiskom rasta. Analitičari upozoravaju da bi ograničena razmjena udara mogla pogurati cijenu ka 80 dolara, dok bi dugotrajniji sukob sa ozbiljnim posljedicama po lance snabdijevanja mogao dovesti cijenu i iznad 100 dolara, uz neminovan uticaj na globalnu inflaciju.
Za sada nema potvrđenih oštećenja ključne naftne i gasne infrastrukture. Ipak, eksplozije su prijavljene u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu i Bahreinu, dok je Katar presreo projektile usmjerene ka svojoj teritoriji. Posebnu pažnju izazvale su detonacije u blizini iranskog ostrva Harg, kroz koje prolazi gotovo cjelokupan izvoz iranske sirove nafte.
Sve oči uprte su u Hormuški moreuz – stratešku arteriju kroz koju svakodnevno prolazi oko 20 miliona barela nafte i naftnih derivata. Tržišta znaju da je dovoljan i privremeni poremećaj kako bi se pokrenula lančana reakcija na globalnom nivou.
Upravo ta neizvjesnost postaje ključni faktor. Rizik da tankeri ostanu blokirani u Zalivu ili postanu meta napada već je naveo pojedine velike kompanije i trgovce da privremeno obustave isporuke kroz moreuz. Vozarine za supertankere naglo su porasle, dok se broj brodova spremnih da uplove u potencijalno rizične vode smanjuje. Čak i bez direktnih udara na infrastrukturu, sama percepcija opasnosti mijenja ponašanje tržišnih aktera.
Podsjećanja radi, tokom rata Irana i Iraka osamdesetih godina napadani su komercijalni i vojni brodovi, što je dovelo do međunarodnih vojnih pratnji tankera. Iako Hormuški moreuz nikada nije bio potpuno zatvoren, Iran raspolaže kapacitetima da saobraćaj privremeno poremeti – postavljanjem mina ili ciljanim napadima. Čak i kratkotrajni poremećaji mogli bi imati nesrazmjerno veliki uticaj na cijene i sigurnost snabdijevanja.
Vašington, prema riječima američkog predsjednika Donalda Trumpa, djeluje spremno na produženu kampanju s ciljem ozbiljnog slabljenja iranskog rukovodstva. Iranske vlasti potvrdile su da je u raketnom napadu u subotu život izgubio vjerski vođa Ali Hamnei, kao i više visokih vojnih zapovjednika. Predsjednik Irana Masud Pezeškijan najavio je „osvetu“, naglašavajući da je riječ o legitimnom pravu države.
Od odgovora Teherana zavisi da li će sukob prerasti u širu regionalnu konfrontaciju koja bi mogla obuhvatiti naftna polja, izvozne terminale i prerađivačke kapacitete širom Bliskog istoka.
Iako je globalno tržište trenutno relativno dobro snabdjeveno zahvaljujući rastu proizvodnje u SAD-u, Brazilu i Kanadi, kao i povećanim isporukama Saudijske Arabije, ozbiljniji poremećaji na Bliskom istoku mogli bi brzo neutralisati te rezerve. Predstojeći sastanak OPEC+ tako dobija dodatnu težinu, jer bi proizvođači mogli biti primorani da ubrzaju povećanje proizvodnje kako bi ublažili tržišni šok.
Na globalnom nivou, ključni kanal prenosa rizika ostaje energija — a preko nje inflacija, troškovi transporta i stabilnost finansijskih tržišta. Reakcija investitora već ukazuje na rast straha: zlato i srebro bilježe snažan rast kao sigurna utočišta, dok rizičnija imovina, uključujući kriptovalute, trpi rasprodaju.
U ovom trenutku svijet ne prati samo razvoj vojne situacije, već i kretanje tankera, pomorskih ruta i cijena nafte. Trajanje sukoba biće presudan faktor — što kriza bude duža, to će njeni ekonomski talasi biti snažniji, od berzi i inflacije do svakodnevnih troškova energije širom planete.
(Izvor: Biznis.rs)
