Iako uvezeni automobili čine značajan dio tržišta polovnih vozila širom Evrope, kupci bi, prije kupovine, trebalo pažljivo da procijene sve rizike. Pošto države ne razmjenjuju podatke o vozilima, na tržištu je mnogo automobila sa manipulisanom kilometražom.
Prema podacima policije u Njemačkoj, na svakom trećem polovnom automobilu mijenja se stanje na brzinomjeru, prenosi Hrvatski autoklub. Dakle, i kupci iz regiona koji nabavljaju vozila u Njemačkoj, mogu očekivati da će ući u istu statističku kategoriju.
Namještanje brzinomjera, tvrde stručnjaci, na tržištu se nudi već za 50 eura.
Studija koju je sprovela kompanija carVertical, specijalizovana za podatke o automobilima, pokazuje da bi kupci automobila u Hrvatskoj morali biti posebno oprezni, jer postoji veća vjerovatnoća da uvozna vozila imaju vraćenu kilometražu.
Anketa koju je carVertical sproveo širom Evrope pokazala je da je 75% vozača zabrinuto zbog skrivenih nedostataka, a više od trećine – 35% njih – izjavilo je da je već bilo prevareno.
Nakon analize istorije vozila koje su korisnici u Hrvatskoj provjerili od septembra 2024. do avgusta 2025. godine, utvrđeno je da je 2,2% vozila imalo vraćenu kilometražu. Međutim, statistika ne odražava stvarni razmjer ove prakse.
Među uvoznim automobilima 2,5% je imalo manipulisan brojač kilometara, dok je kod vozila korišćenih samo u Hrvatskoj taj udio iznosio 1,6%. Time je rizik kod uvezenih vozila oko 1,6 puta veći.
Dodatno, anketa sprovedena na više od 10.000 vozača u Evropi pokazala je da 46,3% kupaca ne vjeruje prodavcima polovnih vozila. Mnogi su već bili prevareni, pa kupovina polovnjaka često predstavlja stres.
Pošto se zapisi o kilometraži, istorija nezgoda i drugi važni podaci čuvaju u državi iz koje vozilo potiče, prodavci ponekad ni sami ne znaju da automobil koji prodaju ima lažiranu kilometražu ili ozbiljna oštećenja iz prošlosti.
„Države imaju različite zakone o manipulaciji kilometražom, što otežava kontrolu ove vrste prevare na međunarodnom nivou. Kako se istorija vozila ne prenosi pri izvozu, rizik kupovine automobila sa vraćenom kilometražom značajno je veći kod uvoza“, objašnjava Matas Buzelis, stručnjak carVertical-a.
Broj uvezenih automobila razlikuje se po zemljama, a najviše ih je u Latviji, Litvaniji, Srbiji i Ukrajini. Od automobila provjerenih u Hrvatskoj putem ove platforme, 67,3% je uvezeno, dok je 32,7% korišćeno u zemlji.
Više uvoznih vozila znači i veći rizik skrivenih nedostataka.
„Automobili obično putuju iz zapadne ka istočnoj i centralnoj Evropi. To što auto dolazi iz Njemačke, Francuske ili druge zemlje ne znači da je u dobrom stanju. Svaki automobil ima svoju priču, a neke od njih nijesu lijepe“, navodi Buzelis.
Ako je automobil korišćen samo u jednoj zemlji, lokalne institucije uglavnom imaju detaljnu dokumentaciju o njegovoj prošlosti. Međutim, kada se vozilo uveze, istorijski podaci često ne „putuju“ sa njim.
Anketa pokazuje da 83,2% ispitanika smatra da bi kupci trebalo da imaju uvid u istoriju vozila, a 61,5% podržava dijeljenje neosjetljivih podataka kako bi se to omogućilo.
Iako neke države tretiraju broj šasije kao lični podatak, više od 70% ispitanika smatra da to ne bi trebalo da bude osjetljiva informacija.
Rezultati carVertical-a pokazuju da je 35% vozača bilo prevareno – kupili su automobil sa vraćenom kilometražom ili skrivenim nedostacima. Veća transparentnost donijela bi više sigurnosti na tržište polovnih automobila.
