Ekološki otisak data centara već se približava otisku najvećih svjetskih zemalja, pokazuje izvještaj think-tanka United Nations University, koji se nalazi u Japanu.
Štaviše, u samo četiri godine predviđa se udvostručenje potrošnje vode, energije i zagađenja kao posljedica povećane upotrebe vještačke inteligencije (AI).
Jasno je da je najveći dio rasta broja i kapaciteta data centara posljedica širenja AI-a, na šta trenutno otpada oko 20 odsto korišćene energije, a to će se do 2030. povećati na 40 odsto, navodi se u izvještaju.
Međutim, jedan od autora izvještaja sugeriše da bi korisnici AI-a mogli doprinijeti smanjenju negativnog uticaja na životnu sredinu tako što će postavljati direktnija i konciznija pitanja i manje se pristojno obraćati u komunikaciji sa AI sagovornicima.
Većina ljudi, oko 70 odsto, komunicira sa AI-em na pristojan način, pokazuje anketa britanske izdavačke kuće Future. Od toga 55 odsto kaže da jednostavno misli da je to lijepo, a 12 odsto navodi da ne želi da bude prva žrtva kada počne pobuna robota.
Prošle godine globalni data centri potrošili su 448 biliona vat-sati električne energije, a ta potrošena struja proizvela je 189 miliona tona ugljen-dioksida, što je količina jednaka onoj koju je proizvela Argentina. Proizvodnja tako velike količine energije dovela je do potrošnje 4,5 biliona litara vode.
Do 2030. data centri će trošiti gotovo tri odsto predviđene svjetske potrošnje struje, u količini od 935 biliona vat-sati. Da su data centri država, 2030. godine bili bi na šestom mjestu u svijetu po korišćenju električne energije. To će istovremeno značiti proizvodnju 399 miliona tona ugljen-dioksida.
„Kada pogledamo te brojke, dolazimo do veličina koje se mogu upoređivati sa državama. Potražnja je ogromna“, izjavio je za Euronews jedan od autora studije Kaveh Madani.
Profesor energetskog inženjerstva sa Univerziteta Cornell Fengqi You kaže da brojke impresioniraju, ne samo zbog veličine već i zbog vjerodostojnosti koju daje izvor.
„Vrijednost studije je u tome što jedna ustanova Ujedinjenih nacija stavlja ugljenik, vodu, zemlju i životnu sredinu u zajedničku sliku. Opšta javnost treba da bude zabrinuta, ali ne i da paniči“, ocijenio je.
Predsjednik američke Nacionalne asocijacije za vještačku inteligenciju Caleb Max ističe, pak, da AI donosi velike koristi u svakodnevnom životu, povećavajući sigurnost, pomažući ljudima da žive duže i rade efikasnije, smanjujući siromaštvo i poboljšavajući proizvodnju hrane.
„Dokazi su svakodnevno sve uvjerljiviji da je energetski povrat na ulaganje u razvoj AI-a transformativan za cijeli svijet i više nego vrijedan tih ulaganja“, ocijenio je.
Predsjednik međunarodne asocijacije data centara Data Center Coalition Josh Levi kaže da ta industrija ozbiljno shvata pitanje uticaja na životnu sredinu.
„Ostajemo posvećeni radu sa donosiocima odluka, lokalnim zajednicama i partnerima kako bismo osigurali da data centri rastu na odgovoran i transparentan način, koristeći najbolje prakse“, poručio je.
Zanimljivo je da se studija o data centrima pojavila upravo nakon što je kalifornijski grad Monterey Park postao prvi u SAD koji je izglasao trajnu zabranu izgradnje data centara.
Madani upozorava da AI nije samo virtuelna stvar, već nešto iza čega stoji fizika i što ima uticaj na stvarni svijet kroz infrastrukturu i energiju.
„Mnogo je hardvera u pozadini i sve nam se to čini veoma čisto jer ne vidimo dim koji izlazi iz uređaja. Ista je stvar sa mobilnim telefonima ili računarima, ali negdje drugo neko osjeća posljedice“, navodi Madani.
Prema studiji, korisnici skraćivanjem pitanja za 30 odsto mogu smanjiti potrošnju energije koju koristi AI za 25 odsto. To bi uštedjelo približno istu količinu energije koju svake godine potroši oko 700 hiljada ljudi u Africi.
Osim toga, svaki složeniji AI alat troši više energije tokom treniranja. GPT-3 je u tu svrhu trošio oko 1,3 milijarde vat-sati, dok je kod naredne verzije to već bilo 50 do 70 milijardi vat-sati.
Madani skreće pažnju i na jedan paradoks. Naime, tehnološki stručnjaci tvrde da mašine postaju sve efikasnije, ali kako su efikasnije, sve se više koriste, pa se ukupno potrošena energija povećava uprkos njihovoj efikasnosti.
Jedan od problema za autore studije bio je to što mnoge kompanije i lokacije sa data centrima nijesu transparentne kada je riječ o stvarnoj potrošnji energije.
