Manje od deset dana ostalo je do isteka posljednjeg roka koji je za pregovore o budućnosti NIS-a odredila američka Kancelarija za kontrolu strane imovine. Iako su razgovori između mađarskog MOL-a i ruskog Gasproma u toku, konačan dogovor još nije postignut, a bliži se i istek operativne licence kompaniji. Stručnjaci upozoravaju da je vremena sve manje, a da su i dalje otvorena ključna pitanja vezana za vlasničku strukturu, rad pančevačke rafinerije i buduće poslovanje kompanije.
Nastavlja se saga zvana pregovori o sudbini Naftne industrije Srbije. Iako je mađarski MOL od američkog OFAC-a zatražio produženje roka od 30 dana za okončanje pregovora o preuzimanju ruskog udjela u NIS-u, odobreno mu je svega dodatnih 10 dana. Indikativno je da novi rok ističe 16. juna, kada istovremeno prestaje da važi i operativna licenca NIS-u. Stručnjaci ocjenjuju da je riječ o veoma uskom vremenskom okviru za postizanje dogovora, naročito s obzirom na to da pregovori već dugo traju.
„Mi još od 19. januara, kada je potpisan taj nekakav preliminarni sporazum između MOL-a i Gasproma, nijesmo vidjeli nikakav pomak u tim razgovorima, odnosno situacija uopšte nije ličila da se radi o prodaji kontrolnog paketa akcija u jednoj velikoj regionalnoj kompaniji. Dakle, onako, na osnovu javnih informacija, nije bilo ničega gdje bismo mogli da zaključimo da je neki napredak napravljen, i to je ono što je očigledno OFAC sad riješio da presiječe i da vidi da li se stvari mogu dovesti do samog kraja. To je ipak bio veoma dug period, i da tu postoji interes s obje strane da se završi transakcija, vjerovatno bi se i završila“, ističe glavni broker firme Momentum Securities Nenad Gujaničić.
Kaže i da Srbija, kao manjinski akcionar, nema uticaj na pregovore, te da država može samo da uspostavi regulatorni okvir za eventualne krizne situacije u poslovanju NIS-a, u slučaju ponovnog uvođenja sankcija. Ipak, Srbija se u posljednja dva mjeseca uključila u pregovore postavljajući „crvene linije“, poput nastavka rada rafinerije u Pančevu i obima prerade nafte. Ekonomisti ocjenjuju da su pregovori više zapeli oko tih pitanja nego oko cijene transakcije.
„MOL već ima nekoliko rafinerija. Jedna je u Hrvatskoj, druga je u Slovačkoj, i treća je, naravno, u Mađarskoj. Ovo bi bila, recimo, četvrta. E sad, da li ima smisla u ovom regionu imati četiri rafinerije, to je pitanje. Tako da mislim da je to strateško pitanje. Nama je u interesu države Srbije da se tih tri, četiri, čini mi se i preko četiri miliona tona prerađuje. Zašto? Zato što tada imate stratešku sirovinu i vi utičete na neki način na tokove nafte i naftnih derivata“, naveo je za Tanjug finansijski konsultant Vladimir Vasić.
Resorna ministarka Dubravka Đedović Handanović je sredinom maja saopštila da je Srbija dostavila MOL-u svoj konačni predlog za NIS, dok je ministar finansija Siniša Mali prije nekoliko dana izjavio da je u pregovorima postignut napredak i da se odgovor mađarske kompanije očekuje „u roku od dan-dva“. Ipak, MOL do sada još nije dao zvaničan odgovor na taj predlog.
„Ovdje tvrde da to nije ni loš znak, jer se više ne radi o pregovorima o sadržaju, nego se radi samo o finalizaciji završnog dokumenta. Ističe se da je MOL već sklopio sporazum o kupovini 56 odsto akcija od Gasproma. Mislim da nije u interesu mađarske strane da samo zbog pitanja Pančeva zaustavi jednu šansu, da propusti jednu šansu da postane najozbiljniji igrač, ne samo na Zapadnom Balkanu, nego i u regionu“, kaže mađarski novinar Gabor Boriš.
Kriza u NIS-u traje skoro godinu i po dana. U prvih devet mjeseci kompanija je bila pod prijetnjom sankcija koje je OFAC više puta odlagao, a potom su sankcije uvedene i bile na snazi više od tri mjeseca, tokom kojih je rafinerija u Pančevu jedno vrijeme bila van pogona. Situacija se djelimično stabilizovala nakon početka pregovora mađarske i ruske strane i dobijanja operativne licence, ali su posljedice i dalje vidljive u poslovanju i reputaciji. Stručnjaci navode da je, iako su gubici značajni, kompanija ostala ključni igrač na domaćem tržištu.
„NIS je prije početka ove krize imao 80 odsto ukupnog tržišta, što je izuzetan kolač i zapravo govori da je to strateška kompanija u toj djelatnosti. U međuvremenu je izgubio dvadesetak procentnih poena na tom tržištu iz prostog razloga što su nekakvi veliki klijenti riješili da smanje neizvjesnost, pa su se orijentisali na druge igrače. Naravno, rivali, među kojima je i MOL, zauzeli su to tržišno učešće u međuvremenu, i činjenica je da NIS trpi unazad 15-16 mjeseci, da je kompanija prošle godine iskazala gubitak i da se jednostavno polako guši, što je izuzetno loše“, smatra Gujaničić.
Osim američke strane, ključnu ulogu u pregovorima ima i Rusija, koja se tokom njihovog trajanja gotovo nije javno oglašavala. Tokom prošlonedjeljne posjete Sankt Peterburgu, ministarka Dubravka Đedović Handanović izjavila je da se sa ruskim partnerima traži rješenje za vlasničku strukturu NIS-a, dok je istovremeno potvrđeno i produženje gasnog aranžmana Srbiji za naredna tri mjeseca, počev od 1. jula.
(Insajeder)
