Organizacije koje osmisle načine kako ljudi mogu učiti i raditi sa vještačkom inteligencijom dobiće najbolje od oba svijeta, pomažući timovima da se uhvate u koštac sa većim kreativnim izazovima i brže isporuče rezultate.
Vještačka inteligencija ulazi u novu fazu, onu koju definiše stvarni uticaj na svijet. Nakon nekoliko godina eksperimentisanja, 2026. se oblikuje kao godina u kojoj AI evoluira iz instrumenta u partnera, transformišući način na koji radimo, stvaramo i rješavamo probleme. U svim industrijama AI prelazi fazu odgovaranja na upite i počinje da sarađuje sa ljudima, pojačavajući njihovu stručnost.
Ova transformacija vidljiva je svuda. U medicini AI pomaže da se zatvori jaz u zdravstvenoj zaštiti. U razvoju softvera uči ne samo kod, već i kontekst iza njega. U naučnim istraživanjima postaje pravi laboratorijski asistent. U kvantnom računarstvu novi hibridni pristupi najavljuju napretke koji su se nekada smatrali nemogućim.
Kako AI agenti postaju digitalne kolege i preuzimaju specifične zadatke pod ljudskim vođstvom, organizacije jačaju bezbjednost kako bi držale korak sa novim rizicima. Infrastruktura koja pokreće ove napretke takođe sazrijeva, postaje pametnija i efikasnija.
Sedam trendova koje treba pratiti u 2026. pokazuje šta je moguće kada ljudi udruže snage sa AI:
1. AI će pojačati ono što ljudi mogu postići zajedno
Microsoft vidi 2026. kao novu eru saveza između tehnologije i ljudi. Ako su prethodne godine bile posvećene tome da AI odgovara na pitanja i rješava probleme, sljedeći talas biće fokusiran na pravu saradnju između AI i ljudi. AI agenti spremni su da postanu digitalni saradnici koji pomažu pojedincima i malim timovima. Microsoftovi stručnjaci zamišljaju radno okruženje u kojem tročlani tim može pokrenuti globalnu kampanju u samo nekoliko dana – tako što AI obrađuje podatke, generiše sadržaj i personalizuje ga, dok ljudi upravljaju strategijom i kreativnošću. Organizacije koje osmisle načine kako ljudi mogu učiti i raditi sa AI-jem dobiće najbolje od oba svijeta, pomažući timovima da se uhvate u koštac sa većim kreativnim izazovima i brže isporuče rezultate.
2. AI agenti dobiće nove zaštitne mjere dok postaju dio radne snage
AI agenti će se u 2026. sve više koristiti i igrati veću ulogu u svakodnevnom radu, postajući više saradnici nego alati. Kako se organizacije budu oslanjale na agente za pomoć u zadacima i donošenju odluka, izgradnja povjerenja u njih biće ključna – počevši od bezbjednosti.
Microsoft predlaže da svaki agent ima sličnu bezbjednosnu zaštitu kao ljudi, kako bi se osiguralo da agenti ne postanu „dvostruki agenti“ koji nose nekontrolisani rizik. To znači davanje svakom agentu jasnog „identiteta“, ograničavanje informacija i sistema kojima može pristupiti, upravljanje podacima koje stvara i zaštitu od napadača i prijetnji. Bezbjednost će postati autonomna i ugrađena, a ne nešto što se dodaje naknadno. Osim toga, kako napadači budu koristili AI na nove načine, druga strana će istovremeno koristiti bezbjednosne agente za otkrivanje tih prijetnji i brži odgovor na bezbjednosne izazove.
3. AI je spreman da smanji globalni zdravstveni jaz
AI u zdravstvu označava prekretnicu. U godinama koje slijede sve više ćemo vidjeti dokaze da AI prelazi granice dijagnostike i širi se na oblasti poput otkrivanja simptoma i planiranja liječenja. Važno je naglasiti da će napredak izlaziti iz istraživačkih okruženja i prelaziti u stvarni svijet, sa novim generativnim AI proizvodima i uslugama dostupnim milionima potrošača i pacijenata. Ta promjena je značajna jer je neadekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti globalna kriza. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa manjak od 11 miliona zdravstvenih radnika do 2030. godine, što znači da 4,5 milijardi ljudi ostaje bez osnovnih zdravstvenih usluga.
Postignuća su već pokazana 2025. kroz Microsoftov AI Diagnostic Orchestrator (MAI-DxO), koji je rješavao složene medicinske slučajeve sa 85,5% tačnosti – daleko iznad prosjeka od 20% kod iskusnih ljekara. Napredak AI-ja način je da se ljudima pruži više uticaja i kontrole nad sopstvenim zdravljem i dobrobiti.
4. AI će postati središnji dio istraživačkog procesa
AI već ubrzava proboje u oblastima poput klimatskog modeliranja, molekularne dinamike i dizajna materijala. Ali sljedeći skok tek dolazi. U 2026. AI neće samo sažimati radove, odgovarati na pitanja i pisati izvještaje, već će aktivno učestvovati u procesu otkrića u fizici, hemiji i biologiji.
AI će generisati hipoteze, koristiti alate i aplikacije koje kontrolišu naučne eksperimente i sarađivati sa ljudskim i AI istraživačkim kolegama.
Ova promjena stvara svijet u kojem bi svaki istraživač uskoro mogao imati AI laboratorijskog asistenta koji može predložiti nove eksperimente, pa čak i sprovesti dio eksperimenta. To je transformacija koja obećava ubrzanje istraživanja i promjenu načina na koji nastaju naučna otkrića.
5. AI infrastruktura postaće pametnija i efikasnija
Rast vještačke inteligencije više se ne odnosi samo na izgradnju sve većih podatkovnih centara. Sljedeći talas odnosi se na iskorišćavanje svake jedinice računarske snage.
Najefikasnija AI infrastruktura koncentrisaće računarsku snagu gušće kroz distribuirane mreže. Sljedeća godina donijeće uspon fleksibilnih, globalnih AI sistema – novu generaciju povezanih AI „supertvornica“ koje će smanjiti troškove i poboljšati efikasnost. AI će se mjeriti prema kvalitetu inteligencije koju proizvodi, a ne samo prema svojoj veličini.
Zamislite to kao kontrolu vazdušnog saobraćaja za AI radna opterećenja: računarska snaga biće gušće raspoređena i dinamički usmjeravana kako ništa ne bi ostalo neiskorišćeno. Ako jedan posao uspori, drugi odmah uskače, obezbjeđujući da se svaki ciklus i vat energije optimalno koristi.
6. AI uči jezik koda i kontekst iza njega
Razvoj softvera bilježi veliki rast, a aktivnost na GitHubu dostiže nove nivoe u 2025. Svakog mjeseca programeri su predali 43 miliona zahtjeva za spajanje programerskih kodova (pull request), što je povećanje od 23% u odnosu na prethodnu godinu. Godišnji broj „commitova“, koji prate te promjene, skočio je 25% na 1 milijardu. Ovaj neviđeni tempo signalizira veliku promjenu u industriji dok AI postaje sve važniji u načinu na koji se softver gradi i unapređuje.
Ovi podaci potvrđuju da će 2026. donijeti novu prednost. Jednostavno rečeno, to znači AI koji razumije ne samo linije koda, već i odnose i istoriju iza njih.
Analizirajući obrasce u repozitorijumima koda – centralnim mjestima gdje timovi pohranjuju i organizuju sve što grade – AI može shvatiti šta se promijenilo, zašto i kako se djelovi uklapaju.
7. Sljedeći skok u računarstvu bliži je nego što većina ljudi misli
Kvantno računarstvo dugo je izgledalo kao naučna fantastika. Međutim, istraživači ulaze u eru godina, a ne decenija, u kojoj će kvantne mašine početi da rješavaju probleme koje klasični računari ne mogu. Taj proboj, nazvan kvantna prednost, mogao bi pomoći u rješavanju najtežih društvenih izazova.
Ono što je sada drugačije jeste uspon hibridnog računarstva, gdje kvantno radi uz AI i superračunare. AI pronalazi obrasce u podacima. Superračunari pokreću masivne simulacije. A kvantno računarstvo dodaje novi sloj koji će omogućiti daleko veću preciznost u modeliranju molekula i materijala.
Kvantna prednost podstaći će proboje u razvoju novih materijala, medicini i mnogim drugim oblastima. Budućnost AI-ja i nauke neće biti samo brža, već će biti temeljno redefinisana.
Izvor: Bif.rs
