Od početka godine kroz niz izmjena i dopuna, pravni okvir koji uređuje radne odnose u Crnoj Gori značajno je izmijenjen, pa su i prava i obaveze poslodavaca i zaposlenih danas drugačije postavljeni nego ranije. Ovakve promjene rezultat su procesa približavanja evropskim standardima rada, jačanja zaštite zaposlenih, unapređenja transparentnosti i podsticanja društvene pravde kroz primjenu ključnih direktiva Evropske unije.
U središtu tih promjena nalaze se principi poput transparentnosti kao osnove jednakosti, jačanja monitoringa i odgovornosti, promocije dostojanstvenog rada, savremenog pristupa roditeljstvu, predvidljivosti kao temelja sigurnosti, kao i prilagođavanja rada digitalnom dobu.
U nastavku donosimo pregled najvažnijih oblasti u kojima ove direktive utiču na uspostavljanje ravnoteže između prava zaposlenih i zahtjeva poslodavaca u 2026. godini, sa fokusom na roditeljska prava, transparentnost zarada i inspekcijski nadzor.
Transparentnost zarada
Uvođenje Direktive o transparentnosti zarada, čija primjena počinje u junu 2026. godine, predstavlja više od formalne izmjene propisa – riječ je o suštinskoj promjeni u načinu na koji se uređuju odnosi između zaposlenih i poslodavaca, ali i u organizacionoj kulturi kompanija.
Kroz nova pravila, pravo zaposlenih na pristup informacijama o zaradama postaje zakonski garantovano, dok objavljivanje raspona plata i stroži zahtjevi za izvještavanje postaju obaveza, a ne pitanje dobre prakse. Ova tema time izlazi iz okvira Evropske unije i postaje relevantna i za zemlje poput Crne Gore, koje su snažno povezane sa evropskim tržištem i pravilima poslovanja.
Rok za usklađivanje sa Direktivom je 7. jun ove godine, a očekuje se da će njena primjena značajno promijeniti način na koji se u kompanijama definišu i komuniciraju plate. Iako su države članice EU formalno obavezne da prilagode zakonodavstvo, efekti će se brzo osjetiti i u regionu, prvenstveno zbog kompanija koje posluju u okviru međunarodnih grupacija i koje će ista pravila primjenjivati i na lokalnom nivou.
Suština transparentnosti zarada ogleda se u tome da kriterijumi za određivanje plata moraju biti jasni i dostupni, kako bi se spriječilo prikrivanje eventualnih razlika, posebno po osnovu pola. Ova pravila odnose se na sve zaposlene, bez obzira na vrstu angažmana, kao i na sve faze radnog odnosa, uključujući zapošljavanje.
Pravo na informaciju postaje ključno – zaposleni će u svakom trenutku moći da zatraže podatke o sopstvenoj godišnjoj i satnici, ali i o prosječnim zaradama zaposlenih koji obavljaju isti ili rad jednake vrijednosti, razvrstanim po polu. Na taj način omogućava se procjena da li je princip jednakosti u zaradama zaista ispoštovan.
Nova pravila uvode i konkretne obaveze za poslodavce. U oglasima za posao moraće unaprijed da bude naznačen raspon zarade ili početni nivo plate, prije samog razgovora za posao, kako bi kandidati imali jednake informacije. Takođe, poslodavci više neće imati pravo da traže podatke o prethodnim zaradama kandidata. Zaposleni će moći da dobiju uvid u prosječne plate po polu i poziciji, odnosno da saznaju koliko zarađuju kolege na istim ili sličnim poslovima.
Kompanije sa više od 100 zaposlenih imaće obavezu redovnog izvještavanja o rodnim razlikama u zaradama. Ukoliko ta razlika prelazi pet odsto i ne može se objektivno opravdati, biće dužne da preduzmu odgovarajuće mjere. Najveće kompanije podnosiće godišnje izvještaje, dok će srednje to činiti na svake tri godine, dok manji poslodavci neće imati ovu obavezu.
Roditeljska prava
Pravo na roditeljsko odsustvo u Crnoj Gori regulisano je Zakonom o radu i garantovano je svakoj ženi koja je u radnom odnosu, bez obzira na to da li je zaposlena na određeno ili neodređeno vrijeme. Novine predviđaju da ovo pravo, pod određenim uslovima, pripada i ocu djeteta.
Zakonskim rješenjem utvrđeno je da roditeljsko odsustvo traje ukupno 14 mjeseci od rođenja djeteta. Od tog perioda, 12 mjeseci pripada majci, dok su dodatna dva mjeseca predviđena za oca. Važno je naglasiti da ova dva mjeseca nijesu prenosiva na drugog roditelja, čime se podstiče aktivnije učešće očeva u ranom razvoju djeteta. Takođe, početak primjene ovih izmjena vezan je za trenutak pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Pored toga, očevi stiču pravo na 10 radnih dana odsustva povodom rođenja djeteta. Istovremeno, oba roditelja, kao i lica koja pružaju njegu, mogu koristiti fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada van prostorija poslodavca.
Posebna pažnja u novom zakonodavnom okviru usmjerena je na inspekcijski nadzor u oblasti radnih odnosa. Iako se inspekcija rada često povezuje isključivo sa prijavama, u praksi su češći redovni nadzori, koji mogu biti sprovedeni u bilo kojem trenutku, često i bez najave.
Zbog toga je ključno da poslodavci kontinuirano ispunjavaju sve zakonske obaveze kako bi izbjegli eventualne nepravilnosti. Tokom kontrola, posebna pažnja posvećuje se zapošljavanju maloljetnika, gdje se provjerava postojanje ljekarskog uvjerenja i saglasnosti roditelja, kao i poštovanje zabrane noćnog rada u periodu od 22 do 6 časova, uz obavezna dva uzastopna slobodna dana tokom sedmice, uključujući nedjelju.
Inspekcija takođe kontroliše rad tokom praznika, uključujući donošenje odgovarajućih odluka o radu, obavještavanje zaposlenih i nadležnih organa, kao i dostavljanje dokaza o uvećanju zarada za rad u tim danima.
Ulazak u 2026. godinu donosi jasnu poruku – tržište rada u Crnoj Gori ulazi u fazu u kojoj će pravila biti preciznija, kontrola stroža, a očekivanja veća i za poslodavce i za zaposlene. Transparentnost zarada, jačanje roditeljskih prava i intenzivniji inspekcijski nadzor ukazuju na pokušaj da se uspostavi pravedniji i uređeniji sistem, ali i na potrebu da se kompanije brže prilagode novim standardima. U konačnom, uspjeh ovih reformi neće se mjeriti samim usvajanjem propisa, već njihovom primjenom u praksi – odnosno time da li će zaposleni zaista osjetiti veći stepen zaštite, a poslodavci uspjeti da nove obaveze integrišu bez dodatnih poremećaja u poslovanju.
(Bankar.me)
