Javni dug Srbije je na kraju maja ove godine bio 38,8 milijardi eura i iznosio je 44 odsto BDP-a, posljednji su podaci Ministarstva finansija.
Od početka godine javni dug je nešto i smanjen, za oko 100 miliona eura.
Od ovih skoro 39 milijardi eura duga centralne vlasti, država duguje 27,2 milijarde inostranstvu, koliko iznosi spoljni javni dug, dok preostalih oko 11,5 milijardi eura duguje domaćim povjeriocima.
Prema izvještaju Uprave za javni dug za maj, ukupan javni dug države je nešto viši i iznosio je 44,2 odsto BDP-a.
U maju je javni dug povećan emisijom dinarskih obveznica za 15 milijardi dinara i zajmovima od 10,5 milijardi dinara. Istovremeno je otplaćeno 19,4 milijarde dinara dospjelog duga.
Država najviše duguje u eurima – 57,8 odsto. Dolarski dug iznosi 12,7 odsto ukupnog javnog duga, a specijalna prava vučenja (SDR), valuta Međunarodnog monetarnog fonda, 6,1 odsto.
Dinarski dug čini 23,3 odsto ukupnog javnog duga.
I dio dinarskih obveznica drže stranci. Taj udio je oko 15 odsto, odnosno 138 milijardi dinara.
Najveći dio duga odnosi se na državne obveznice. Oko 9,2 milijarde eura državnog duga nalazi se u dinarskim obveznicama emitovanim na domaćem tržištu, a 10,3 milijarde eura u euroobveznicama.
Ostatak se duguje međunarodnim finansijskim institucijama, kao što su Međunarodna banka za obnovu i razvoj (dio Svjetske banke) – 2,2 milijarde eura, i MMF-u – 2,3 milijarde eura.
Među najvećim povjeriocima Srbije nalazi se i kineska Eksim banka kojoj dugujemo 2,9 milijardi eura, dok stranim vladama dugujemo 2,8 milijardi eura.
Poslovnim bankama dugujemo više od 3,5 milijardi eura, i to 1,2 milijarde za dinarske kredite i 2,3 milijarde eura za kredite u eurima.
Uprava za javni dug objavila je i raspored emisije obveznica do kraja godine. U julu se planiraju dvije emisije – jedna dinarska i jedna obveznica u eurima.
Planirani obim prodaje petogodišnjih dinarskih obveznica je 35 milijardi dinara (oko 300 miliona eura), sa kamatnom stopom od 4,5 odsto.
Takođe se planira emisija 12-godišnjih obveznica u eurima, sa kamatnom stopom od pet odsto, a obim iznosi 150 miliona eura.
Do kraja godine planiraju se još dvije emisije dugoročnih dinarskih obveznica od po 10 milijardi dinara i jedna emisija obveznica u eurima od 100 miliona eura.
Nije samo visina javnog duga bitna, već i cijena po kojoj se on vraća. Prema podacima NBS-a, prinos obveznica u lokalnoj valuti sa dospijećem za sedam godina Srbija plaća 4,95 odsto. To je više od čeških 3,9 odsto, ali manje nego što plaćaju Poljska, Mađarska i Rumunija. Poljaci za istu obveznicu plaćaju prinos od pet odsto, Mađari 6,7 odsto, a Rumuni čak 7,3 odsto.
Dug države nije jedini dug Srbije prema inostranstvu. Ukupan spoljni dug zemlje, koji uključuje i dug države i dug privatnog sektora, nakon prva tri mjeseca ove godine iznosio je 49 milijardi eura. U odnosu na početak godine, spoljni dug je povećan za 252 miliona eura.
Prema podacima Narodne banke Srbije, na kraju marta ove godine, spoljni dug je iznosio 58,6 odsto BDP-a.
Zanimljivo je da je u prvom kvartalu javni sektor smanjio dug prema inostranstvu za 265,5 miliona eura i iznosio je 26,4 milijarde. S druge strane, spoljni dug privatnog sektora povećan je za 517,3 miliona eura – na 22,6 milijardi eura.
Spoljni dug banaka iznosio je 3,5 milijardi eura, a preduzeća 19,1 milijardu eura. U prva tri mjeseca realna privreda povećala je dug prema inostranstvu za 465 miliona eura.
Spoljni dug građana je zanemarljiv na nivou države i iznosi svega oko 200 miliona eura.
Kada se govori o finansijskim odnosima sa inostranstvom, važna je i tzv. međunarodna investiciona pozicija zemlje. Kako se navodi u najnovijem broju Makroekonomskih analiza i trendova (MAT), Srbija ima poziciju neto dužnika, i to u visini 50,9 milijardi eura. Ovo znači da su akumulacije stranih finansijskih obaveza nadmašile odgovarajuće akumulacije strane finansijske aktive za taj iznos.
Učešće negativne neto međunarodne investicione pozicije Srbije na kraju marta iznosilo je 60,8 odsto BDP-a, što je smanjenje sa 61,5 odsto s početka godine.
(Izvor: Agencije=
