Agencija S&P podigla je dugoročnu kreditnu ocjenu Hrvatske u stranoj i domaćoj valuti s A- na A, uz stabilne izglede.
Prema ocjeni agencije, kontinuirane reforme i investicije, uz podršku EU instrumenta za oporavak i otpornost te predstojeće pristupanje OECD-u, nastavljaju da jačaju ekonomsku otpornost i dugoročne izglede za privredni rast Hrvatske.
S&P predviđa stabilan rast BDP-a, u prosjeku 2,7 odsto godišnje u periodu 2026–2029.
Deficit tekućeg računa Hrvatske finansira se prilivima koji ne stvaraju dug, uključujući direktne strane investicije i bespovratna sredstva EU, navodi se u izvještaju.
Reforme će se nastaviti
Stabilni izgledi, dodaje se, odražavaju ravnotežu između otpornog ekonomskog rasta Hrvatske i deficita tekućeg računa, koji je i dalje izložen kretanjima u turizmu i globalnoj neizvjesnosti.
S&P očekuje da će se sprovođenje ekonomskih reformi nastaviti i da će fiskalni deficiti ostati umjereni.
Poboljšanje kreditne ocjene, kako se navodi, odražava očekivanja da će hrvatske vlasti nastaviti da jačaju ekonomsku otpornost kroz rast prihoda i dublju integraciju s Evropskom unijom.
Ključne preporučene mjere uključuju jačanje pravosudnog sistema, unapređenje obrazovanja i zdravstvene zaštite te očuvanje privrednog rasta. Preporučuje se i nastavak diverzifikacije i proširenja izvozne baze, uz dodatno jačanje dugoročne otpornosti zemlje na spoljne šokove.
S&P prognozira da će privredni rast Hrvatske u periodu 2026–2029. iznositi prosječno 2,7 odsto, nakon rasta od 3,2 odsto u 2025. godini.
Izloženost Americi mala
Turizam, oporavak izvoza i fondovi EU podržaće privredni rast. Prema ocjeni agencije, američke carine mogle bi imati indirektne efekte na Hrvatsku preko njenih ključnih trgovinskih partnera iz Evropske unije, budući da je direktna izloženost Hrvatske američkom tržištu relativno mala.
Kao prednosti Hrvatske ističu se stabilne fiskalne i spoljne bilanse, kao i članstvo u eurozoni, koje dodatno učvršćuje monetarni okvir zemlje.
S&P takođe očekuje da će rast plata i inflacija u narednim godinama vjerovatno nadmašivati prosjek većih država članica eurozone.
Privatna potrošnja, navodi agencija, imaće koristi od snažnog rasta plata i nastavka oporavka spoljne tražnje.
Turizam će, prema procjeni agencije, ostati ključni pokretač rasta, ali se očekuje da će politike – posebno uz podršku EU instrumenta za oporavak i otpornost i predstojeće članstvo u OECD-u – otvoriti nove investicione mogućnosti u infrastrukturi, energetici i digitalizaciji, što bi moglo povećati proizvodni kapacitet ekonomije.
S&P smatra i da je politički kontinuitet pozitivan faktor za nastavak reformi.
Dodaje se i da Hrvatska preduzima mjere za rješavanje problema pada broja stanovnika, „strukturnog izazova koji se pojavio s približno 10-odstotnim smanjenjem populacije između 2009. i 2022. godine“. Prema ocjeni agencije, iseljavanje se postepeno smanjuje, dok se useljavanje blago povećava.
