Avio-kompanije širom svijeta podižu cijene prtljaga i sjedišta, smanjuju prognoze profita i sve otvorenije razmatraju povezivanje sa rivalima dok rastu troškovi goriva, podstaknuti ratnim dešavanjima.

Samo u posljednjih nekoliko dana, glavni komercijalni direktor kompanije United Airlines Holdings Inc., Andrew Nocella, upozorio je da se industrija nalazi u „neistraženoj teritoriji“, dok je Alaska Air Group Inc. praktično ugasila nade da bi putnici uskoro mogli ponovo računati na niže cijene karata.

Na optimističnijoj strani, predsjednik Emirates, Tim Clark, poručuje da se većina putnika brzo prilagođava i da bi se situacija mogla relativno brzo normalizovati.

Bez obzira na to koji će scenario prevladati, protekla sedmica jasno je pokazala koliko je avio-industrija izložena pritiscima, primoravajući menadžment da donosi teške odluke kako bi stabilizovao poslovanje.

Situaciju dodatno komplikuje politika u Sjedinjenim Državama. Donald Trump otvoreno utiče na tržište, razmatrajući paket pomoći od 500 miliona dolara za posrnulu Spirit Aviation Holdings Inc., dok istovremeno kritikuje druge potencijalne transakcije, uključujući moguće spajanje između United Airlines i American Airlines Group Inc.. Dodatnu neizvjesnost stvaraju i promjenljive izjave o ratu sa Iranom.

Sve to industriju uvodi u period neizvjesnosti, u godini koja je trebalo da bude rekordna — sa procijenjenih 41 milijardu dolara zarade i 5,2 milijarde putnika. Kompanije su prethodno značajno ulagale u unapređenje usluga, od kabina do salona i internet konekcije, očekujući nastavak rasta potražnje za premium putovanjima.

Međutim, početni optimizam zamijenjen je osjećajem da je industrija izgubila jasan pravac.

„Teško je precizno procijeniti kako će sve ovo uticati na sektor“, rekao je izvršni direktor Southwest Airlines Co., Bob Jordan, ukazujući na „značajnu ekonomsku i geopolitičku neizvjesnost“.

On je dodao da je nemoguće pouzdano predvidjeti kretanje cijena goriva, a samim tim ni cijene karata.

Za sada, one idu naviše. Avio-kompanije računaju da će putnici snositi dio povećanih troškova goriva, pa uvode nove doplate i povećavaju naknade za čekirani prtljag i izbor sjedišta.

„Avio-kompanije nikada ne propuštaju dobru krizu“, rekao je William McGee iz organizacije American Economic Liberties Project.

American Airlines procjenjuje da će se suočiti sa dodatnih četiri milijarde dolara troškova goriva do kraja godine, koje planira u velikoj mjeri prebaciti na putnike. Cijene karata već su porasle za 15 do 20 odsto, a prema riječima izvršnog direktora Uniteda Scott Kirby, malo je vjerovatno da će se u potpunosti vratiti na ranije nivoe čak i ako tenzije oslabe.

„Što duže ovo traje, veća je vjerovatnoća da će povećanja cijena ostati“, rekao je Kirby.

Nakon ljetnje sezone, prevoznici će vjerovatno dodatno optimizovati mreže letova i ukinuti neprofitabilne linije.

United očekuje da će do kraja godine uspjeti da nadoknadi i do 100 odsto rasta troškova goriva kroz više cijene karata.

Izvršni direktor Delta Air Lines Inc., Ed Bastian, najavio je da će kompanija pokušati da zadrži visoke cijene čak i nakon eventualnog pada troškova goriva.

Kratkoročno olakšanje predstavlja činjenica da je tražnja i dalje snažna pred vrhunac ljetnje sezone, iako se već pojavljuju prvi znaci slabljenja. United je upozorio da bi skuplje karte mogle obeshrabriti putovanja.

Kompanija je, kao i American Airlines nekoliko dana kasnije, smanjila godišnje prognoze profita.

Izvršni direktor Americana Robert Isom rekao je da je tražnja za sada stabilna i da očekuje dvocifren rast prihoda u tekućem kvartalu, uprkos smanjenju broja manje isplativih letova.

Ipak, kompanija je snizila očekivanja i upozorila da bi godinu mogla završiti sa gubitkom.

U takvom okruženju, American i Alaska Air razmatraju različite oblike partnerstava, uključujući sporazume o dijeljenju prihoda, dok se spekuliše i o mogućem spajanju Americana i Uniteda.

Ipak, i American i američka administracija odbacili su tu ideju, navodeći da bi smanjila konkurenciju. Dodatnu neizvjesnost izazvala je i mogućnost da država preuzme Spirit umjesto da dozvoli njegov bankrot.

„Trenutna administracija ne olakšava dugoročno planiranje, pa su rukovodioci primorani da reaguju u hodu“, rekao je Art Wheaton sa Cornell University School of Industrial and Labor Relations.

Pritisci nijesu ograničeni samo na SAD. Postoje signali da azijske zemlje povećavaju zalihe goriva, dok International Energy Agency upozorava da bi Evropa mogla iscrpiti rezerve u roku od nekoliko nedjelja.

Deutsche Lufthansa AG, najveća evropska avio-grupa, već smanjuje oko 20.000 letova iz ljetnjeg reda letenja i uvodi modele niskotarifnih kompanija, uključujući prodaju karata bez uključenog prtljaga.

Ipak, postoje i glasovi koji pozivaju na smirenost. Među njima je Clark iz Emiratesa, čija je kompanija ozbiljno pogođena krizom.

Najveća svjetska avio-kompanija trenutno funkcioniše sa oko 65 odsto kapaciteta, nakon što su putnici počeli izbjegavati region Persijskog zaliva. Ipak, Clark vjeruje da će, nakon ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza, biti potrebno svega jedan do dva mjeseca za oporavak.

„Ljudi imaju kratko pamćenje“, rekao je Clark na konferenciji u Berlinu. Kada sukobi prestanu i stabilnost se vrati, „stvari će se brzo normalizovati“.

Izvor: Bloomberg Adria