U početku je to bila samo zanimljivost u turskim finansijskim krugovima: opskurna brokerska kompanija sa akcijom koja je jednostavno rasla i rasla.

Kako su mjeseci prošle godine prolazili, dobici na akcijama kompanije Tera Yatirim Menkul Degerler AS samo su se nastavili nizati, iznova i iznova, u nevjerovatnim iznosima – 54 odsto, 108 odsto, 61 odsto, 73 odsto. Čak i u Turskoj, koja je dugo žarište spekulativnih manija, sama brzina i razmjere ovog rasta – koji sada iznosi gotovo 40.000 odsto od inicijalne javne ponude Tere 2022. godine – zapanjili su investitore i podstakli fascinaciju finansijskom „alhemijom“ koja ga je, čini se, pokretala.

Do danas nijesu svi detalji u potpunosti razjašnjeni, ali se pojavila slika kompanije koja povlači nekonvencionalne poteze koji su, prema finansijskim stručnjacima koji su analizirali trgovanje, očigledno podstakli rast vrijednosti njenih sopstvenih akcija. Iako su akcije ove nedjelje počele da padaju, Tera i dalje ima tržišnu vrijednost od 4,5 milijardi dolara, što je čini jednom od najvrijednijih turskih kompanija uprkos tome što ima svega oko 130 zaposlenih. U pojedinim trenucima ove godine kompanija je vrijedila više od globalnih igrača sa hiljadama zaposlenih, kao što su Lazard Inc. i BGC Group Inc.

U središtu poslovanja nalazi se njen vodeći investicioni fond, koji je na društvenim mrežama stekao gotovo kultni status zahvaljujući astronomskim prinosima: više od 1.500 odsto u samo proteklih godinu dana. Takve rezultate ostvario je ulažući milijarde lira u uski krug povezanih kompanija, dodatno pojačavajući pozicije pozajmljenim novcem. Fond je prikupljao udjele u samoj Teri, njenim podružnicama, ali i u kompanijama kojima je Terina brokerska kuća pomogla da izađu na berzu.

Sada ti dobici privlače pažnju regulatora i otvaraju pitanja o Terinim transakcijama. Nadzornici u Odboru za tržišta kapitala razmatraju nova pravila koja bi ograničila izloženost fonda povezanim licima i suzbila koncentrisana ulaganja, prema dokumentu u koji je imao uvid Bloomberg News. Prijedlog je uglavnom usmjeren na Terine strategije, rekli su upućeni izvori, tražeći anonimnost zbog osjetljivosti teme. Portparol regulatora odbio je komentar.

U međuvremenu, ovaj rast je gurnuo osnivača Tere među najbogatije ljude u Turskoj. Emre Tezmen (53), bivši finansijski analitičar, osnovao je firmu prije 20 godina i posjeduje 32 odsto udjela koji sada vrijedi 1,4 milijarde dolara. U intervjuu u sjedištu Tere u Istanbulu odbacio je sve kritike na račun strategije kompanije.

„Sve što radimo u skladu je sa propisima“, rekao je Tezmen. „Nijesmo uradili ništa što već nije viđeno na globalnim tržištima.“

Pomama oko kompanije počela je da se zahuktava u julu prošle godine, kada je fond Tera Portfoy First Mutual Fund postao dostupan malim ulagačima. Fond je brzo stekao brojne, gotovo fanatične pratioce na društvenim mrežama.

Regulatorni izvještaji pokazuju da je u jednom trenutku 2023. godine fond imao čak 99 odsto svoje imovine u jednoj akciji – akcijama sopstvene matične kompanije, Tere. Fond je kupovao akcije Terinih podružnica koje kotiraju na berzi i koristio pozajmljeni novac za dodatne kupovine. Takođe je ulagao u kompanije koje je Terina brokerska jedinica izvela na berzu, a koje imaju relativno mali broj akcija u slobodnom opticaju.

Tera ovaj fond vrijedan 2,7 milijardi dolara klasifikuje kao visokorizičnu investiciju. „Namijenjen je kvalifikovanim investitorima sa srednjoročnim do dugoročnim horizontom ulaganja, koji mogu podnijeti tržišne oscilacije i prihvataju visok nivo rizika“, navodi se na sajtu fonda.

Jedan od najneobičnijih primjera Terine strategije je finansijska kompanija Destek Finans Faktoring AS. Terini bankari izveli su je na berzu 2025. godine, a Terin fond je akumulirao udio koji je dostigao 26 odsto ukupne imovine pod upravljanjem. Akcija je od IPO-a po cijeni od 46,98 lira porasla za više od 4.700 odsto, čime je Destek postao treća najveća kompanija na Istanbulskoj berzi, sa tržišnom vrijednošću od 18,8 milijardi dolara.

Udio Terinog fonda sada čini 18 odsto slobodnog opticaja akcija. Predstavnik Destek Finansa naveo je u mejlu da je kretanje cijene akcije rezultat „principa slobodnog tržišta“ i da kompanija nema uticaj na to.

Još jedna akcija povezana sa Terom koja je zabilježila ekstremne pomake jeste rudarska kompanija Visne Madencilik Uretim Sanayi ve Ticaret AS. U februaru 2025. godine Terina brokerska kuća organizovala je mali IPO za Visne, pri čemu je samo 21 odsto akcija stavljeno u javni opticaj.

Akcija je odmah snažno porasla i do kraja jula skočila za više od 2.100 odsto. Istog mjeseca, Terin glavni fond i brokerska kuća prodali su akcije kupljene u IPO-u, pokazuju izvještaji. Već narednog mjeseca uslijedio je oštar pad – samo u avgustu akcija je izgubila 75 odsto vrijednosti, a sada je 89 odsto ispod vrhunca. Predstavnik kompanije Visne odbio je komentar.

Trgovanje akcijama Visnea izazvalo je reakciju regulatora. U oktobru je Odbor za tržišta kapitala kaznio dvojicu upravitelja fondova te kompanije sa po 8,9 miliona lira (199.000 dolara) zbog spornih transakcija. Kako je navedeno, stvorili su „obmanjujuću percepciju o cijeni, ponudi i tražnji“ za akcije, bez dodatnih objašnjenja. Tera nije odgovorila na upite o kaznama.

Ovakvi ekstremni pomaci cijena nijesu samo kuriozitet. Oni nijesu rijetkost na manje razvijenim tržištima i mogu imati ozbiljne posljedice, uključujući narušavanje povjerenja u tržište i povlačenje velikih investitora.

Za Kamila Dimmicha iz North of South Capital LLP u Londonu, ovi obrasci podsjećaju na dešavanja na drugom tržištu u razvoju – Indoneziji. Tamo je procvat spekulativnog trgovanja malih ulagača doveo do čestih i teško objašnjivih skokova cijena akcija od preko 1.000 odsto, posebno u kompanijama sa malim prometom i koncentrisanim vlasništvom.

Takvi trendovi izazvali su zabrinutost i kod MSCI Inc., koji je upozorio na smanjenu investibilnost indonezijskog tržišta i mogućnost njegovog spuštanja na nivo graničnog tržišta. To upozorenje izazvalo je pad koji je izbrisao 19 odsto vrijednosti najvećeg tržišta akcija u jugoistočnoj Aziji. Operater indonezijske berze najavio je da će, u okviru reformi, iz ključnih indeksa ukloniti kompanije sa visokom koncentracijom vlasništva.

Kretanja akcija povezanih sa Terom odražavaju „besmislena istiskivanja i valuacije“ podstaknute malim slobodnim prometom i „divljom bazom malih akcionara“, ocijenio je Dimmich, koji učestvuje u upravljanju fondom vrijednim više od osam milijardi dolara.

Zvaničnici u Turskoj nedavno su priznali zabrinutost zbog neobičnih tržišnih kretanja, iako nijesu direktno pomenuli Teru. Ministar trezora i finansija Mehmet Simsek izjavio je u novembru da su vlasti svjesne rizika manipulacija u pojedinim investicionim fondovima i da će dodatno ojačati regulatorni okvir. Predsjednik Odbora za tržišta kapitala, Omer Gonul, najavio je i strože kazne za zloupotrebe na tržištu.

Tera je prošle godine značajno povećala zaduženost. Dug brokerske kuće porastao je na 59,8 milijardi lira (oko 1,3 milijarde dolara) krajem 2025, u odnosu na svega 132 miliona lira godinu ranije. Istovremeno, vrijednost hartija od vrijednosti datih kao kolateral porasla je na 32,6 milijardi lira, sa 121,3 miliona u prethodnoj godini.

Tezmen je naveo da je kompanija u međuvremenu smanjila oslanjanje na takve zajmove, bez dodatnih detalja. Istakao je da kratkoročno zaduživanje može imati smisla u uslovima pada kamatnih stopa, što je strategija koju koriste i mnoge banke.

Upitan o rizicima povezanim sa velikim udjelima u kompanijama sa malim slobodnim opticajem uz korišćenje kratkoročnog duga, Tezmen je odbacio tvrdnje da je moguće kontrolisati cijene akcija. Odbio je i da komentariše valuacije kompanija poput Destek Finansa.

„Na tržištu ne možete kontrolisati ništa sto odsto“, rekao je. „Da je tako, cijene bi samo rasle. Ne postoji način da kontrolišete tržište.“

Izvor: Bloomberg Adria