Danska je još 2006. godine starosnu granicu za odlazak u penziju vezala za očekivani životni vijek. Revidira se svakih pet godina, pa će se ona sa sadašnjih 67 godina, do 2030. povećati na 68, a do 2035. na 69 godina.
Starosna granica za penzionisanje od 70 godina primjenjivaće se na sve osobe rođene nakon 31. decembra 1970. godine.
Starosna dob za odlazak u penziju, kako se navodi u „Glasu osiguranika“, varira širom Evrope. Mnoge države su posljednjih godina povećale tu granicu kako bi pratile duži životni vijek i riješile budžetske deficite.
„Prije odluke danskog parlamenta, najvišu starosnu granicu za odlazak u penziju – 67 godina – imale su Bugarska, Grčka, Italija, Nizozemska, Norveška i Island. U ostalim zemljama Evropske unije i dalje je uobičajeno penzionisanje sa 65 godina“, navodi se u tekstu i dodaje da je prosječna starosna dob za odlazak u penziju u EU trenutno 64,7 godina za muškarce i 63,8 godina za žene.
Prema prognozama OECD-a, do 2060. godine ta granica će se približiti 67 godina, a u nekim zemljama dostići čak 70 ili više.
Zanimljiv zakon u Turskoj
U širem evropskom kontekstu, kao značajan izuzetak ističe se Turska. U toj zemlji žene odlaze u penziju sa samo 49, a muškarci sa 52 godine.
U pokušaju da obezbijede dugoročnu finansijsku održivost penzionog sistema, brojne zemlje sprovode ili planiraju penzione reforme. Među njima je i Italija, koja, kako se navodi, na penzije troši više nego bilo koja druga evropska država osim Grčke.
Nacionalni institut za socijalno osiguranje procjenjuje da će javni rashodi za penzije u 2025. godini dostići 289,35 milijardi eura, odnosno 15,3 odsto BDP-a. Ministarstvo finansija predviđa da će ti izdaci premašiti 17 odsto BDP-a do 2040. godine.
U Italiji i dalje važi Fornero zakon
Neomiljena reforma, takozvani Fornero zakon, usvojena na vrhuncu finansijske krize krajem 2011. godine, postepeno je povećavala zakonsku starosnu granicu za penzionisanje na 67 godina, uz najmanje 20 godina uplaćenih doprinosa.
Premijerka Italije Đorđa Meloni nije ukinula Fornero zakon, kako je obećavala u kampanji. U Italiji postoje i opcije za prijevremeni odlazak u penziju kad zbir godina života i radnog staža ispuni zakonski uslov.
Italijanska vlada razmatra reformu penzijskog sistema koja bi mogla da stupi na snagu već 2026. godine.
Njemačka: sve veći pritisak na penzioni sistem
Starenje njemačkog stanovništva sve više opterećuje penzioni sistem te zemlje.
Generacija rođena između 1955. i 1969. godine, kada je natalitet bio na rekordno visokom nivou, odlazi u penziju, a radna snaga ne raste istim tempom.
Značajan dio saveznog budžeta izdvaja se za podršku javnom penzionom sistemu, koji je obavezan samo za zaposlene. Nova ministarka rada, Berbel Bas, izazvala je burne reakcije prijedlogom da se to promijeni.
Predložila je da se u finansiranje penzionog osiguranja uključe i druge kategorije – državni službenici, poslanici i samozaposleni – pri čemu ove dvije grupe čine oko 12% radno sposobnog stanovništva.
Nova vlada je pristala da se osnuje tzv. „komisija za penzioni sistem“, koja bi trebalo da predloži reforme. Perspektive nijesu ohrabrujuće: početkom šezdesetih godina prošlog vijeka bilo je šest aktivno osiguranih na jednog penzionera, dok je danas taj odnos 2:1 i dalje opada.
Luksemburg: otpor reformama
Luksemburg je takođe jedna od zemalja gdje se vode žestoke debate o reformi penzionog sistema. Država se suočava sa rastućim troškovima za penzije, ali sindikati, koji su formirali čvrst front, protive se hitnim mjerama i zalažu se za umjerene promjene.
U našem regionu – najranije penzionisanje u Sjevernoj Makedoniji
U Sloveniji je starosna granica za penziju jednaka za muškarce i žene. Uslovi su: 60 godina starosti i 40 godina radnog staža, ili 65 godina starosti i najmanje 15 godina staža osiguranja.
U Srbiji, starosna granica za penziju u 2025. godini za žene je 63 godine i deset mjeseci, dok muškarci imaju pravo na penziju sa 65 godina. Shodno zakonskim odredbama, granica za žene će se povećavati po dva mjeseca godišnje, tako da će od 2032. i muškarci i žene odlaziti u penziju sa 65 godina.
Crna Gora: različiti uslovi za muškarce i žene
U Crnoj Gori, muškarci stiču pravo na starosnu penziju sa 65 godina i najmanje 15 godina staža. Za žene važe nešto drugačiji uslovi do 2032. Trenutno, one mogu u penziju sa najmanje 62 godine i devet mjeseci. Plan je da od 2032. godine žene odlaze u penziju sa 64 godine i devet mjeseci, piše Al Jazeera.
U Bosni i Hercegovini zakon se razlikuje po entitetima.
U Federaciji BiH, pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža. Alternativa je 40 godina staža bez obzira na starost. Ovi uslovi važe i za muškarce i za žene.
U Republici Srpskoj, zakon predviđa da osiguranik ima pravo na penziju sa 65 godina starosti i najmanje 15 godina staža. Takođe, osiguranik može ostvariti pravo na penziju sa 60 godina starosti i 40 godina radnog staža. Žene osiguranice imaju pravo na starosnu penziju sa 58 godina života i 35 godina staža.
Hrvatska: penzija sa 65 godina
U Hrvatskoj, starosna granica za penziju je 65 godina života i najmanje 15 godina staža. Prijevremeno se može ići u penziju sa 60 godina, uz najmanje 35 godina radnog staža. Žene mogu ići ranije i u starosnu i u prijevremenu penziju, a dob za penzionisanje žena svake se godine povećava za tri mjeseca.
Sjeverna Makedonija: najranije penzionisanje u regionu
U Sjevernoj Makedoniji, muškarci stiču pravo na penziju sa 64 godine, a žene sa 62 godine života, uz najmanje 15 godina radnog staža.
