Američki predsjednički izbori prije deset godina prvi put su pokazali snagu društvenih mreža i lažnih vijesti, odnosno njihovu mogućnost da utiču na javnost i razmišljanje (potencijalnih) glasača. Takve lažne vijesti tada su se najviše širile preko farmi trolova iz Sjeverne Makedonije. Čini se, međutim, da budućnost nosi još veće izazove, koji predstavljaju i prijetnju samoj demokratiji.
Na to je upozorila grupa stručnjaka i naučnika sa Berkeleya, Harvarda, Oxforda, Cambridgea i Yalea, među kojima je i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Ressa. Oni su upozorili na rojeve AI agenata koji bi mogli uticati na javno mnjenje, pa čak i „potkopati demokratiju“ putem svojih aktivnosti na društvenim mrežama i komunikacionim platformama. Takve AI botove bilo bi teško ili gotovo nemoguće razlikovati od ljudi i njihovih aktivnosti na internetu.
Laži u koje ljudi lako mogu povjerovati
Takve AI botove, upozoravaju stručnjaci, mogao bi iskoristiti neki autokrata ili drugi političar loših namjera kako bi uvjerio stanovništvo da prihvati otkazane izbore ili da se ponište rezultati već održanih izbora, ako mu ne idu u prilog. Oni bi putem društvenih mreža mogli širiti razne lažne sadržaje – i to u toliko velikom obimu da bi ljudi na kraju povjerovali u izmišljene priče, odnosno u fotografije i video-zapise koji izgledaju stvarno, ali ih je napravila vještačka inteligencija.
Ti sistemi će djelovati autonomno, bez potrebe za stalnom koordinacijom ljudi. Problem je i u tome što će se infiltrirati u zajednice i svoje ponašanje prilagođavati društvenoj dinamici. Mogli bi pratiti sve što ljudi rade i s vremenom učiti njihove slabosti, a zatim ih koristiti za plasiranje pažljivo prilagođenih laži koje bi mogle uticati na promjenu mišljenja čitavog stanovništva. Ta prijetnja je sve veća kako vještačka inteligencija napreduje i kako raste njena sposobnost oponašanja ljudi i njihovog ponašanja na društvenim mrežama – na primjer kroz korišćenje slenga ili neredovno objavljivanje sadržaja.
Zbog toga će biti izuzetno teško prepoznati da iza takvih profila ne stoje ljudi, već AI. Na takve scenarije već sada treba početi da se priprema, kao i na borbu protiv takvih rojeva AI botova, zahvaljujući kojima će se dodatno zamagliti granica između onoga što je istinito i onoga što je lažno.
Kinezi to već rade
Društvene mreže nijesu jedini kanali djelovanja ovakvih AI botova. Oni mogu koristiti i druge tehnike i platforme za koje procijene da su najpogodnije za ostvarenje cilja – poput slanja mejlova, pisanja blogova i slično, upozorio je Daniel Thilo Schroeder, naučni istraživač na institutu Sintef u Oslu, koji je simulirao takve rojeve AI botova u laboratorijskim uslovima.
„Jednostavno je zastrašujuće koliko je lako ove stvari orkestrirati. Dovoljno je imati male bot-vojske koje mogu da se kreću kroz onlajn platforme društvenih mreža i e-poštu i da koriste te alate“, upozorio je on, piše Zimo.
Ipak, upotrebu ovako napredne tehnologije ne treba očekivati odmah i u svim državama, odnosno njeno usvajanje moglo bi ići sporije nego što se očekuje. Kako je za The Guardian objasnila stručnjakinja za propagandnu tehnologiju Inga Trauthig, političari vjerovatno neće željeti da svoje kampanje tek tako prepuste vještačkoj inteligenciji. Takođe, mogli bi biti zabrinuti zbog rizika korišćenja takvih ilegalnih tehnika. Mnogi birači su i dalje pod snažnim uticajem „offline“ materijala.
Zemlja u kojoj se rojevi AI botova već koriste, upozoravaju stručnjaci s kojima su razgovarali novinari The Guardiana, jeste Tajvan. On je na udaru kineske propagande, a tokom posljednjih nekoliko mjeseci takvi botovi pojačali su angažman sa građanima na Threadsu i Facebooku, plasirajući im brojne informacije koje nije moguće provjeriti, prenosi Financa.ba.
