Posljednji panel trećeg izdanja međunarodne konferencije „Montenegro Financial Markets“ bio je posvećen državnim i korporativnim obveznicama. Direktor Sektora za finansijska tržišta Hipotekarne banke Gojko Maksimović poručio je da očekuje snažno interesovanje građana za predstojeću emisiju državnih obveznica, ali i naglasio da je formiranje konkurentne kamatne stope presudno za uspjeh.

„Siguran sam da će postojati interesovanje sektora stanovništva za ovu emisiju obveznica. U prilog tome idu i iskustva sa domaćeg tržišta kapitala, gdje smo već imali tri uspješne emisije, u kojima su građani Crne Gore ulagali u državni dug“, podsjetio je Maksimović, navodeći da je kroz emisije iz 2014, 2016. i 2019. prikupljeno oko 140 miliona eura.

Prema njegovim riječima, novina je što će se ovoga puta obveznice upisivati putem poslovnih banaka, umjesto preko organizovanog tržišta Montenegro berze. „Banke su spremne da daju svoj doprinos – kako u promociji, tako i u efikasnom sprovođenju procesa upisa“, istakao je.

Govoreći o veličini emisije, koja je najavljena u iznosu od oko 50 miliona eura, Maksimović je naglasio da bankarski sistem ima dovoljno prostora da je podrži. „Depoziti su na kraju jula premašili 5,8 milijardi eura, tako da eventualni odliv manji od jedan odsto neće predstavljati problem za banke“, kazao je.

On je, međutim, upozorio da Ministarstvo finansija mora pažljivo odrediti prinos koji će ponuditi investitorima. Kao reper, dodao je, treba koristiti vrijednosti postojećih obveznica na sekundarnom tržištu, poput crnogorske emisije koja dospijeva u decembru 2027. i trenutno se trguje uz prinos od oko 3,6 do 3,65 odsto. „Emitent mora ponuditi određenu premiju kako bi privukao investitore da kupe novi instrument umjesto već postojećih. Nadam se da se kolege iz Ministarstva neće naljutiti zbog ove opaske“, rekao je kroz osmijeh.

Maksimović je takođe ukazao da kamatne stope na oročene depozite nijesu dobar reper za određivanje cijene obveznica, jer banke i dalje raspolažu viškom likvidnosti. Podsjetio je i da su domaći investitori postali aktivni na sekundarnom tržištu, često poredeći prinose crnogorskih obveznica sa inostranim.

„Imali smo primjere kada su investitori birali rumunske obveznice jer su nudile veći prinos i bolji kreditni rejting. Kada je zarada u pitanju, patriotizam često pada u drugi plan“, zaključio je Maksimović, dodajući da je važno kreirati „kvalitetan proizvod za koji će postojati tražnja, kako bi emisija bila uspješna“.

Rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste banci Aleksandar Šćekić ocijenio je da predstojeća emisija državnih obveznica za građane predstavlja važan korak, ali da sama po sebi neće biti dovoljna da oživi crnogorsko tržište kapitala.

„Retail obveznice su možda samo jedan od koraka koje država može da preduzme. One same neće moći da ožive tržište kapitala“, istakao je Šćekić, podsjećajući da su prethodnih godina propuštene brojne šanse za razvoj.

Kao prioritet naveo je uspostavljanje fondovske industrije i uvođenje privatnih penzionih fondova kroz drugi i treći stub penzionog sistema. „Takvi koraci bi značajno doprinijeli dodatnom razvoju tržišta kapitala“, naglasio je.

Govoreći o iskustvu Hrvatske, Šćekić je podsjetio da ta zemlja već treću godinu zaredom uspješno emituje tzv. narodnu obveznicu, u iznosima koji dostižu pet milijardi eura. „Ako bismo sličan odnos primijenili na Crnu Goru, to bi značilo da bi država trebalo da plasira ili reizda oko 300 miliona eura obveznica kako bi tržište zaživjelo poput hrvatskog“, rekao je.

On je naglasio da sekundarno tržište u Hrvatskoj funkcioniše svakodnevno, uz značajne promete, te da u njemu učestvuju i investicioni i penzioni fondovi. „To je segment koji kod nas nedostaje“, dodao je.

Šćekić je ukazao i na značaj regionalnog povezivanja, podsjećajući da je pod pokroviteljstvom EBRD-a pokrenuta inicijativa za udruživanje osam evropskih berzi, dok se u regionu pojavila ideja o saradnji Srbije sa Atinskom i Kiparskom berzom. „Takva uvezivanja omogućavaju mnogo veći broj investitora za lokalna tržišta kapitala“, rekao je, dodajući da država treba aktivnije da učestvuje u razvoju domaće berze.

Posebno je apostrofirao nedostatak finansijske pismenosti među građanima kao prepreku uspješnoj prodaji obveznica. „Možemo ponuditi kamatne stope od četiri ili pet odsto, ali ako ljudi ne znaju šta je obveznica, plaše se ulaganja“, rekao je Šćekić, ističući da je potrebna šira edukacija i državna kampanja o osnovnim finansijskim proizvodima.

„Jedna državna kampanja o finansijskoj pismenosti i obveznicama sigurno bi pomogla i dala vidljive rezultate, posebno prilikom emisije narodnih obveznica“, zaključio je.

Direktor Sektora za globalna tržišta i finansijske usluge u CKB banci Miljan Mijatović ocijenio je na konferenciji „Montenegro Financial Markets“ da emisija državnih obveznica za građane predstavlja važan korak u razvoju domaćeg tržišta kapitala, ali da uspjeh zavisi od pravilnog pozicioniranja cijene i dostupnosti informacija.

„Sve više ljudi traži sigurnije investicije. Među takve se ubrajaju obveznice, kao hartije sa fiksnim prinosom. Dodatnu sigurnost daje im stabilan novčani tok, jasno definisani datumi kada će klijent dobiti kamatu i kada će mu biti isplaćena glavnica“, kazao je Mijatović, dodajući da je upravo to bio osnov kada je država odlučila da pokuša sa emisijom namijenjenom malim investitorima.

On je naglasio da će „ispravno pozicioniranje cijene biti prva stvar koja će privući klijente – cijena i rok obveznica“. Pored toga, važna je jednostavnost procedure i dostupnost informacija, „kako bi klijenti znali da ulažu sredstva u pravi finansijski instrument“.

Prema njegovim riječima, banke su već izrazile spremnost da preuzmu značajan dio operativnih obaveza u sprovođenju emisije. „Nadamo se da ćemo, koristeći primjere iz drugih zemalja, proces što više digitalizovati i pojednostaviti – za investitore, banke, državu i regulatore“, rekao je Mijatović.

On je istakao da retail obveznice treba posmatrati kao početak budućih emisija. „Ovo nije projekat na kojem će država stati – definitivno će biti nastavka“, poručio je.

Govoreći o iskustvu Hrvatske, Mijatović je rekao da se u organizaciji emisije treba ugledati na način na koji je Fina uredila proces u toj zemlji. „Iako i dalje smatraju da su daleko od cilja koji žele postići, uspjeli su da ga učine digitalnim i jednostavnim, što je pravi put“, kazao je.

Kao potencijalno rješenje u slučaju slabijeg interesovanja građana, Mijatović je naveo mogućnost proširenja ponude na institucionalne investitore, „što se može definisati prije same emisije“.

„Kada je riječ o interesovanju, ključni faktori su jednostavnost procesa, povoljni uslovi i informisanost – oni će odrediti uspjeh čitavog projekta“, zaključio je Mijatović.