Eskalacija sukoba na Bliskom istoku stvorila je povoljne uslove za rast inflacije i potencijalnu globalnu ekonomsku krizu. U takvim okolnostima, centralne banke i sistemski važne investicione banke šalju jasan signal strateškog odmaka od papirnih valuta, istovremeno povećavajući rezerve zlata kako bi se na vrijeme zaštitile od ovih rizika. Ovaj globalni trend sve više se odražava i na domaćem tržištu.
„Podaci Centra Zlata u prvim mjesecima 2026. pokazuju rast potražnje za zlatnicima i zlatnim polugama od 50 odsto u odnosu na isti period prošle godine“, navodi Saša Ivanović, vlasnik i predsjednik uprave Centra Zlata.
Nesigurna ulaganja u dolar
Zatvaranje Hormuškog moreuza, kroz koji prolazi oko 25 odsto svjetske nafte i 20 odsto prirodnog gasa, dovelo je do pojačane volatilnosti cijena energenata. Naftne rafinerije na Bliskom istoku nalaze se pod napadima, a u zastoju su i isporuke nafte iz Irana, šestog najvećeg svjetskog proizvođača.
Ako rat potraje, analitičari predviđaju rast cijene nafte na više od 130 dolara po barelu. Poskupljenje energenata moglo bi ponovo podstaći inflaciju i izazvati globalnu ekonomsku krizu koja bi posebno pogodila Evropu.
U posljednjih 20 godina cijena zlata porasla je za oko 860 odsto.
Stopa inflacije u Hrvatskoj je još u februaru iznosila 3,9 odsto, što je druga najviša stopa u eurozoni. Evropska centralna banka upozorava da bi inflacija u eurozoni mogla dodatno rasti ako sukob potraje i u narednim sedmicama.
U posljednjih nekoliko godina vrijednost štednje građana značajno je smanjena zbog praktično udvostručenih cijena brojnih proizvoda i usluga, a novi talas inflacije i moguća globalna kriza mogli bi ponovo smanjiti kupovnu moć.
Svjetske centralne banke i najveće investicione banke poput Goldman Sachsa i J.P. Morgana nastoje da se na vrijeme zaštite od aktuelnih rizika. Veliki finansijski igrači sve više se udaljavaju od papirnih valuta i već godinama akumuliraju hiljade tona fizičkog zlata.
Analize njihovih stručnjaka za upravljanje rizicima pokazale su da američki dolar i američke državne obveznice više nijesu jednako sigurni investicioni instrumenti kao ranije. Pored unutrašnjih fiskalnih i monetarnih problema u SAD-u, sve su češći trgovinski i konvencionalni ratovi, što predstavlja dodatni rizik za stabilnost dolara.
Dolar se već decenijama nalazi pod pritiskom dedolarizacije – procesa u kojem države sve manje koriste američku valutu u međusobnoj trgovini. Upravo zbog toga sve više globalnih institucija okreće se zlatu kao sigurnijem obliku čuvanja vrijednosti.
(Izvor: Poslovni.hr.
