Narodna banka Švajcarske saopštila je da je u prvom kvartalu ostvarila dobit od 6,7 milijardi švajcarskih franaka, odnosno 7,55 milijardi eura, jer je rast cijene zlata nadoknadio pad akcija i jačanje franka.
Zlato je bilo najuspješnija imovina za ovu centralnu banku, sa dobitkom od 12,8 milijardi franaka u periodu od tri mjeseca zaključno sa krajem marta.
Središnja banka Švajcarske drži nepromijenjenu količinu od 1.030 tona zlata, čija je vrijednost porasla jer su investitori, zbog smanjenog apetita za rizikom, tražili utočište u plemenitim metalima.
Ovaj dobitak je nadoknadio gubitak od 5,3 milijarde franaka (oko 5,96 milijardi eura) iz deviznih pozicija banke, usljed pada vrijednosti akcija i obveznica koje banka posjeduje.
Rezultat je dodatno umanjen kursnim gubicima od 2,3 milijarde franaka (oko 2,59 milijardi eura) u posmatranom periodu, s obzirom na to da je švajcarski franak ojačao u odnosu na američki dolar i euro.
Dobit Narodne banke Švajcarske, navodi Rojters, našla se pri donjoj granici raspona procjena UBS-a za prvi kvartal, koji je iznosio od pet do 15 milijardi franaka.
Ekonomista UBS-a, Alesandro Bi, procjenjuje da je ova banka od kraja marta izgubila 50 milijardi franaka, odnosno 56,25 milijardi eura na vrijednosti svoje imovine zbog jačanja franka i pada vrijednosti američkih obveznica i akcija, nakon što je predsjednik Donald Tramp najavio nove carine.
„Rast cijene zlata pomaže da se ublaže ti gubici, ali to može uraditi samo do određene mjere, naročito jer se zlato vrednuje u dolarima, što umanjuje njegov efekat kada se preračuna u franke“, rekao je Bi.
Dodao je da su aprilski gubici više nego izbrisali dobit iz prvog kvartala i da bi mogli gotovo potpuno anulirati zadržanu dobit iz prethodne godine, što dodatno opterećuje finansijske rezultate Narodne banke Švajcarske.
„Centralna banka Švajcarske će se nadati oporavku berzi i slabljenju franka ako želi da ostvari dobit u 2025. godini“, zaključio je Bi.
(Izvror: Financije.hr)
