Uoči međunarodne konferencije ProVal 2025, koja će ove godine okupiti najeminentnije stručnjake iz oblasti procjenjivanja imovine iz Evrope i regiona, razgovarali smo sa Sanjom Radović, predsjednicom Instituta ovlašćenih procjenjivača Crne Gore. Konferencija, koja se sve više profiliše kao centralni stručni događaj u oblasti procjenjivačke profesije u regionu, ima ambiciju da Crnu Goru pozicionira kao važnog aktera u razvoju održivog, transparentnog i podatkom vođenog tržišta imovine. Pod sloganom „Procjenjivačka profesija između podataka, održivosti i povjerenja“, ProVal 2025 otvara ključna pitanja o digitalizaciji, usklađivanju sa evropskim standardima i ulozi procjenjivača u modernom ekonomskom sistemu. U intervjuu za naš portal, Radović govori o ciljevima konferencije, važnosti nacionalne baze podataka o transakcijama nekretnina, ali i o digitalnoj transformaciji profesije, koja bi trebalo da omogući da Crna Gora postane prepoznatljivo i pouzdano tržište imovine u jugoistočnoj Evropi.

ProVal 2025 okupiće brojne eminentne stručnjake iz Evrope i regiona. Koje su ključne poruke i ciljevi koje Institut želi da pošalje ovom konferencijom?

Za nas, ProVal 2025 nije samo konferencija, već istrateška platforma za afirmaciju procjenjivačke profesije u njenom punom spektru — kao stručne, etički utemeljene i društveno relevantne djelatnosti. Naš cilj je da procjenjivačku profesiju u Crnoj Gori pozicioniramo kao ključnog aktera u razvoju održivog, transparentnog i podatkom vođenog tržišta nekretnina, ali i tržišta svih drugih oblika imovine koji zahtijevaju stručnu, odgovornu i institucionalno priznatu procjenu.
Poseban značaj u tom procesu ima saradnja sa TEGOVA-om — Evropskom grupacijom udruženja procjenjivača, koja već godinama pruža podršku Institutu ovlašćenih procjenjivača Crne Gore kroz edukaciju, licenciranje i harmonizaciju metodologija. Njihova ekspertiza i međunarodni standardi (EVS, EVS -BV, EVS -PME) koje promovišu predstavljaju temelj za profesionalizaciju i evropsku integraciju naše
struke. Učešće predsjednika TEGOVA-e na konferenciji dodatno potvrđuje važnost ovog skupa i doprinosi kredibilitetu poruka koje šaljemo.
Ponosni smo i na veliki odziv naših kolega procjenjivača iz regiona, sa kojima iz godine u godinu razvijamo mrežu saradnje za zajedničko unapređenje i harmonizaciju procjenjivačke profesije na prostoru Balkana. Ta regionalna povezanost omogućava razmjenu iskustava, usklađivanje praksi i jačanje profesionalne solidarnosti — što je od izuzetnog značaja za stvaranje stabilnog, prepoznatljivog i međunarodno
kompatibilnog tržišta imovine u jugoistočnoj Evropi.

Tema ovogodišnjeg skupa je „Procjenjivačka profesija između podataka, održivosti i povjerenja“. Šta tačno podrazumijevate pod tim konceptom i zašto je on važan za crnogorsko tržište nekretnina?

U cijeloj Evropi, procjenjivačka profesija se ubrzano transformiše pod uticajem digitalizacije, održivih politika i sve veće potrebe za transparentnošću. Koncept koji promovišemo — između podataka, održivosti i povjerenja — odražava upravo te globalne trendove. Crna Gora, kao zemlja koja teži punoj integraciji u evropski pravni i ekonomski okvir, ima priliku da se uskladi sa direktivama i očekivanjima EU,
kako bi njeni procjenjivači, investitori i institucije bili ravnopravni učesnici na zajedničkom tržištu. Ovaj koncept nije samo tehnički — on je strateški. On podrazumijeva da se vrijednost imovine više ne određujemsamo kroz lokalne parametre, već i kroz njenu energetsku efikasnost, podatkovnu dostupnost iminstitucionalnu pouzdanost. Za Crnu Goru, to znači priliku da se pozicionira kao moderna, odgovorna i
konkurentna destinacija za investicije.

Usklađivanje procjenjivačkih praksi sa EU standardima, uključujući uvođenje podataka o emisijama CO2, sve više dobija na značaju. Kako će ove promjene uticati na procjenjivače, bankarski sektor i investitore u Crnoj Gori?

Uvođenje podataka o emisijama CO2 u procjenjivačke prakse postaje standard širom Evrope, ne samo kao tehnički zahtjev već kao dio šireg okvira održivog finansiranja. Direktive EU i zahtjevi BAZELA IV jasno ukazuju da ekološki faktori moraju biti dio procjene kreditnog rizika. To mijenja paradigmu: procjenjivač mora ovladati novim alatima, banke moraju prilagoditi politike, a investitori dobijaju jasniji okvir za
donošenje odluka.
Za Crnu Goru, ovo je šansa da pokaže da može pratiti evropske tokove — ne samo formalno, već suštinski.
Uvođenjem ovih standarda, jačamo povjerenje u domaće institucije, otvaramo vrata novim investicijama i štitimo javni interes kroz odgovornu valorizaciju imovine

Na konferenciji je najavljen panel „Baza podataka kao temelj pametne države“. Koliko je za razvoj profesije i tržišta važno formiranje nacionalne baze podataka o transakcijama nekretnina?

Važno je naglasiti da inicijativa za uspostavljanje centralizovane baze podataka o nepokretnostima ne proizilazi prvenstveno iz interesa procjenjivačke profesije, već iz šire potrebe da se unaprijedi javno dobro. Procjenjivači su samo jedan od korisnika ove baze kojoj težimo. Glavni benefiti usmjereni su ka državnim institucijama, bankarskom sektoru, lokalnim samoupravama, privredi i, prije svega, građanima.
Za državu, takva baza podataka znači alat za preciznije planiranje budžeta i razvojnih politika, efikasnije  upravljanje javnom imovinom, kao i jačanje fiskalne stabilnosti kroz transparentno oporezivanje. Građani dobijaju veću pravnu sigurnost, lakši pristup informacijama o tržišnim vrijednostima, brže administrativne procedure i mogućnost da donose informisane odluke — bilo da kupuju, nasljeđuju, ulažu ili koriste imovinu kao zalog. Za bankarski sektor, baza podataka predstavlja pouzdan temelj za procjenu kolaterala, bržu obradu
kreditnih zahtjeva, preciznije upravljanje rizikom i usklađenost sa regulatornim zahtjevima, uključujući BAZEL IV. Ukratko, riječ je o infrastrukturi koja omogućava sigurnije, efikasnije i održivije finansijsko poslovanje — ali i doprinosi izgradnji povjerenja u institucije i tržište u cjelini.
Na panelu „Baza podataka kao temelj pametne države“ okupićemo ključne aktere — od Uprave za nekretnine, Poreske uprave i Uprave za državnu imovinu, do predstavnika procjenjivačke profesije — kako bismo otvoreno razgovarali o izazovima, rokovima i konkretnim rješenjima za uspostavljanje nacionalne baze podataka o transakcijama imovine. Poseban doprinos ovoj temi daće predsjednik TEGOVA-e, koji će prenijeti iskustva iz zemalja EU i pokazati kako su druge države uspješno uspostavile centralizovane baze, te kako su prevazišle ključne prepreke — od tehničkih i institucionalnih, do regulatornih i političkih. Njegovo učešće potvrđuje da Crna Gora ima podršku evropske struke u ovom procesu, i da je trenutak da se napravi odlučan iskorak ka pametnom, podatkom vođenom upravljanju imovinom.

ProVal 2025 organizujete uz podršku Ministarstva prostornog planiranja, Ministartsva finansija i Privredne komore. Kako vidite ulogu ove saradnje u jačanju transparentnosti tržišta i profesionalnih standarda u procjenjivanju?

Saradnja sa institucijama države — poput Ministarstva prostornog planiranja i Ministarstva finansija — kao i sa relevantnim javnim partnerima, poput Privredne komore Crne Gore, za nas ima višeslojni značaj. Ona nije samo organizaciona podrška konferenciji — ona predstavlja institucionalno priznanje da procjenjivačka profesija ima kapacitet da doprinese razvoju tržišta, unapređenju javnih politika i jačanju povjerenja u sistem.
Transparentnost tržišta ne počiva samo na dostupnosti podataka, već i na njihovoj tačnosti, interoperabilnosti i profesionalnoj obradi. Upravo tu dolazi do izražaja uloga procjenjivača — kao stručnjaka koji povezuju tržišne informacije sa regulatornim okvirima, i koji mogu ponuditi procjene koje su istovremeno tehnički precizne i društveno relevantne.
Ova saradnja šalje jasnu poruku da postoji volja da se struka uključi u sistemska rješenja: od formiranja baze podataka, preko standardizacije metodologije, do usklađivanja sa evropskim praksama. To je temeljmza izgradnju povjerenja, efikasnosti i održivog razvoja.mZato ProVal 2025 nije samo stručni skup — to je platforma za dijalog, za povezivanje institucija i tržišta, i za zajednički iskorak ka pametnijem, pravednijem i održivijem sistemu upravljanja imovinom.

Koje su, iz Vaše perspektive, trenutno najveće prepreke i prioriteti kada je riječ o modernizaciji i digitalizaciji procjenjivačke profesije u Crnoj Gori, i kako konferencija može pomoći da se napravi iskorak u tom pravcu?

Kada govorimo o digitalizaciji procjenjivačke profesije, ne mislimo na prelazak sa papira na ekran — taj korak je odavno iza nas. Govorimo o suštinskoj promjeni načina kako se podaci prikupljaju, obrađuju, verifikuju i koriste u procesu procjene. Takva transformacija podrazumijeva pristup pouzdanim bazama podataka, korišćenje standardizovanih softverskih alata, elektronsku verifikaciju izvještaja, povezanost sa institucijama poput katastra, poreske uprave i banaka, kao i mogućnost analitičkog praćenja tržišnih trendova. Bez tih elemenata, procjenjivačka profesija ostaje ograničena u dometu i uticaju. Jedan od ključnih izazova u njenoj modernizaciji jeste činjenica da institucije često djeluju kao usamljena ostrva — svaka sa sopstvenim podacima, procedurama i ciljevima, bez međusobne koordinacije. U takvom okruženju, struka teško može da djeljuje kao sistemski alat, jer nema pristup objedinjenim i pouzdanim informacijama koje su neophodne za kvalitetnu procjenu.
Digitalizacija nije samo tehnički proces, ona zahtijeva institucionalnu povezanost — usklađene registare, jedinstvene standarde i otvorene kanale komunikacije. Zato je ProVal 2025 zamišljen kao prostor gdje se ta fragmentacija može prevazići — kroz dijalog, zajedničko razumijevanje i konkretne korake ka stvaranju jedinstvene baze podataka i profesionalne infrastrukture koja služi svim akterima: državi, privredi i građanima.
Kao društveno odgovorna esnafska organizacija, smatramo da naša uloga ne može biti ograničena samo na profesionalne alate. Procjenjivačka struka direktno zavisi od digitalne transformacije institucija koje upravljaju ključnim podacima o imovini. Bez njihove međusobne povezanosti, transparentnosti i dostupnosti, ni najnapredniji profesionalni alati ne mogu dati puni rezultat. Zato vjerujemo da je naša uloga znatno šira: da se aktivno uključimo u proces digitalizacije države, da doprinesemo izgradnji infrastrukture koja će služiti svim građanima, institucijama i tržišnim akterima. To podrazumijeva ne samo tehničku ekspertizu, već i strateško partnerstvo u definisanju standarda, procedura i modela saradnje.
Konferencija ProVal 2025 upravo zato okuplja ne samo stručnjake, već i predstavnike institucija — kako bi se otvorio dijalog, definisali prioriteti i zajednički napravio iskorak ka sistemskim rješenjima. Naš krajnji cilj je Crna Gora u kojoj se odluke donose na osnovu pouzdanih podataka, u kojoj procjenjivačka profesija ima jasno mjesto kao stručni i odgovorni partner u razvoju tržišta i javnih politika.