Uprkos brojnim pokušajima da se stane na kraj radu „na crno“, siva ekonomija i dalje predstavlja ozbiljan izazov za Crnu Goru i region. Prema riječima finansijskog stručnjaka Vladimira Vasića, gotovo četvrtina zaposlenih u regionu radi na crno, što ne samo da stvara velike gubitke za državne budžete, već i stavlja poštene poslodavce u neravnopravan položaj. Upravo zato, crnogorska Vlada je pripremila izmjene zakona cilju odlučnije borbe protiv nelegalnog poslovanja i podsticanja formalnog zapošljavanja. Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju nelegalnog poslovanja predviđeno je da se račun može blokirati i neregistrovanim firmama i preduzetnicima, kao i zabrana osnivanja novih firmi licima nad kojima je otvoren stečaj ili likvidacija.
Siva ekonomija na tržištu rada ostaje jedan od najupornijih problema u zemljama regiona, uključujući i Crnu Goru, smatra finansijski stručnjak Vladimir Vasić. Iako se, kako kaže, procjene razlikuju, gotovo svaka četvrta osoba u regionu radi „na crno“, što stvara ogroman gubitak za budžete država i obeshrabruje poštene poslodavce koji uredno prijavljuju radnike.
“Kontrole i inspekcije, koje bi trebalo da budu ključni mehanizam za suzbijanje sive zone, u većini zemalja regiona su nedovoljno efikasne. Nedostatak kadra, niska plata inspektora, birokratska ograničenja, pa i politički pritisci često sputavaju pravi nadzor. U nekim slučajevima, postoji i tiha tolerancija prema sivoj ekonomiji – jer ona privremeno “maskira” nezaposlenost i umiruje socijalne tenzije”, kaže Vasić.
Primjećuje da je Crna Gora u poslednje vreme napravila korake u dobrom pravcu – smanjenje poreskog opterećenja na zarade je, kako kaže, signal da država pokušava da olakša poslodavcima legalno zapošljavanje. Najava o jačanju ovlašćenja inspektora takođe je važna, ali ona poručuje, mora biti praćena konkretnim mjerama: digitalizacijom rada inspekcija, boljim obukama i nezavisnim mehanizmima kontrole njihovog rada.
“Pitanje je i da li disciplinu više uvode kazne ili – manjak radne snage. U ovom trenutku, deficit radnika na tržištu zapravo primorava mnoge poslodavce da nude bolje uslove, prijave radnike i traže ih putem zvaničnih kanala. U tom smislu, može se reći da tržište samo djelimično uvodi red tamo gde institucije zakazuju”, poručuje Vasić.
Za održivo rješenje je kako kaže, potrebna je kombinacija mjera: jednostavniji i jeftiniji sistem prijave radnika, motivi za formalizaciju, i beskompromisna borba protiv zloupotreba.
“Siva ekonomija neće nestati sama od sebe – ona mora postati jednostavno neisplativa”, zaključuje naš sagovornik.
A kako bi poslatala neisplativa, Vlada je spremila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja, jer je kako se novodi u obrazloženju, siva ekonomija jedan je od najvećih izazova sa kojima se suočava privreda Crne Gore, a njene posljedice vidljive su u oblastima utaje poreza, distorzije tržišta, nelojalne konkurencije i neefikasne raspodjele resursa. U obrazloženju za izmjenama i dopunama ovog zakona navodi se da se u cilju poboljšanja poreske discipline poreskih obveznika, i sprječavanja nelojalne konkurencije nametnula se potreba za izmjenu važećeg zakona, imajući u vidu da pojedini poreski obveznici, uprkos sprovedenim sankcijama, ponavljaju kršenje propisa, odnosno u više uzastopnih navrata čine iste prekršaje, kao i da pojedina lica obavljaju djelatnost bez izvršene registracije suprotno zakonu.
Među ključnim mjerama su uvođenje mogućnosti za blokadu računa neregistrovanim firmama i preduzetnicima.
“Imajući u vidu prava i ovlašćenja poreskog inspektora da, ukoliko u toku vršenja inspekcijskog nadzora utvrdi da je povređen zakon ili drugi propis, naredi preduzimanje mjera, od kojih je jedna zabrana raspolaganja sredstvima na računu, ovim izmjenama predlaže se rješenje koje će poreskom organu dati mogućnost da izvrši blokadu računa privrednim društvima i preduzetnicima koji nijesu izvršili regstraciju, odnosno nijesu uskladili akte i organizaciju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima i privrednim društvima koja su imala obavezu, a nijesu se registrovala u Registru stvarnih vlasnika ili bilo kojem drugom registru u skladu sa zakonom”, piše u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.
Takođe, predviđena je i zabrana osnivanja novih firmi za fizička lica povezana s preduzećima u stečaju ili likvidaciji, koja ne izmiruju poreske obaveze. Takođe, zabranjeno im je sticanje udjela u drugim kompanijama.
“U cilju smanjenja broja poreskih obveznika koja izbjegavaju da izmire dospjela poreska potraživanja, kroz pokretanje postupka stečaja ili likvidacije preduzeća te daje posluju kroz otvaranje drugog preduzeća, ovim izmjenama, kao poboljšanje postojećeg rješenja, predviđa se zabrana osnivanja novog privrednog društva ili registrovanja kao preduzetnik licu nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, odnosno licu koje ima učešće preko 25% u kapitalu privrednog društva nad kojim je otvoren stečaj ili postupak likvidacije, koje ne izmiruje poreske obaveze, odnosno čiji su računi blokirani u postupku prinudne naplate. Takođe, ovim licima zabranjeno je i sticanje akcija ili udjela u drugom privrednom društvu, odnosno svojstva člana drugog privrednog društva”. navodi se u obrazloženju zakona.
Zakon predviđa i olakšice za poreske obveznike – omogućava im da novčane transfere, osim putem banaka, obavljaju i preko licenciranih platnih institucija i elektronskog novca. Posebno je regulisan i rad priređivača igara na sreću, kojima se pod određenim uslovima dozvoljava veći blagajnički maksimum.
Ove mjere, kako se navodi, imaju za cilj da unaprijede naplatu javnih prihoda i doprinesu fiskalnoj i makroekonomskoj stabilnosti države. Zakon je u potpunosti usklađen sa domaćim propisima i ne zahtijeva dodatnu harmonizaciju sa zakonodavstvom EU.
