Hiljade Bugara izašle su na ulice otkako je Evropska komisija odobrila ulazak Bugarske u eurozonu od naredne godine, navodno zbog straha da će život drastično poskupjeti.
Ipak, kako piše Politico, savjet iz Hrvatske — posljednje zemlje koja je uvela euro 2023. godine — jeste da se „malo smire“. Inflacija u Hrvatskoj jeste porasla nakon uvođenja eura, ali stručnjaci tvrde da to u velikoj mjeri odražava i pozitivne ekonomske pomake. Ostali pokazatelji ukazuju, piše Politico, da je prelazak bio uglavnom uspješan — i da bi mogao da posluži kao uzor Bugarskoj.
Hrvatska je prošle godine zabilježila jedan od najjačih ekonomskih rasta u EU — 3,8 odsto, što je u velikoj mjeri podstakao turizam, koji je ostao snažan uprkos sve većim industrijskim problemima širom Evrope. Nezaposlenost je na najnižem nivou od kada se vode statistike (od 1996). Sredstva iz različitih fondova EU i dalje pristižu ubrzanim tempom. Zahvaljujući vladi koja „radi domaći zadatak“, agencija Fitch očekuje da će Hrvatska do sredine naredne godine povući svih 4,5 milijardi eura iz Fonda za oporavak i otpornost. Dodaje se da su u Hrvatskoj plate porasle za više od 30 odsto otkako je kuna zamijenjena eurom.
Hrvatska i Bugarska — dvije najsiromašnije članice EU — zvanično su ušle u „čekaonicu“ za euro u isto vrijeme, sredinom 2020. godine, nakon što su godinama održavale inflaciju ispod ili na nivou prosjeka eurozone. Međutim, niz šokova koji su počeli pandemijom sve je promijenio: inflacija je znatno porasla — u Hrvatskoj je dostigla više od 13 odsto, a u Bugarskoj skoro 19 odsto — što je potrošače učinilo izuzetno osjetljivim na ponavljanje tog scenarija.
Inflacija najviša od raspada Jugoslavije
Iako je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU, analitičari tvrde da razlozi za to uglavnom nisu povezani s uvođenjem eura.
„Hrvatska je bila jedina zemlja koja je ušla u eurozonu u uslovima ozbiljnih inflatornih pritisaka“, rekao je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističući da je inflacija tokom 2022. i 2023. bila najgora od 1990-ih, kada se raspadala bivša Jugoslavija.
Zbog takvih početnih uslova, potrošači su teško mogli da procijene šta tačno izaziva inflaciju — što je dovelo do utiska da je znatno veća nego što su to pokazivali zvanični podaci. Ipak, strahovi od poskupljenja su djelimično opravdani, kaže i Fran Galetić, takođe s Ekonomskog fakulteta, podsjećajući na iskustvo Slovenije, gdje su cijene u 18 mjeseci nakon uvođenja eura 2007. porasle za 9 odsto.
Hrvatska lekcija: Dvostruke cijene i marketinški trikovi
Kako bi umirila javnost, hrvatska vlada je obavezala trgovce da cijene prikazuju u obje valute četiri mjeseca prije i godinu dana nakon prelaska na euro 2023. godine. Ni to nije spriječilo oportunističke trgovce da iskoriste situaciju. Mnogi su povisili cijene prije nego što je obaveza dvostrukog prikazivanja stupila na snagu, kako bi kasnije mogli da tvrde da nisu povećavali cijene tokom tog perioda, navodi Galetić. Potrošačke cijene u Hrvatskoj su porasle znatno brže u 18 mjeseci oko prelaska na euro nego u ostatku eurozone. Bugarska planira sličnu politiku od jula i moraće da uči iz hrvatskog iskustva.
Građani bojkotuju, vlada reaguje
Nezadovoljstvo tim periodom i dalje traje: ranije ove godine, Hrvati su bojkotovali supermarkete u znak protesta zbog rasta cijena, što je natjeralo vladu da proširi paket ograničenja cijena uvedenih 2022. i 2023. za osnovne proizvode. „Ti paketi su predstavljeni kao odgovor na energetsku krizu, ali su se djelimično poklopili s prelaskom na euro, pa su ih potrošači vjerovatno doživjeli kao zaštitu od euro-inflacije“, kaže Sorić.
Bugarska je, dodaje, sada u boljoj poziciji jer ima „mnogo mirniju inflacionu prognozu nego što smo mi imali 2023. godine. U tom smislu, biće mnogo lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepoštene maloprodajne prakse.“
Turizam kao dvosjekli mač
Ostali uzroci inflacije teže se direktno povezuju s eurom. Na primjer, sezonski turizam — koji čini oko petinu hrvatskog BDP-a — doživio je snažan rast nakon pandemije. Cijene u turizmu porasle su čak 50 odsto u posljednje tri godine — znatno više nego u Španiji ili Grčkoj, gdje su cijene rasle 15–20 odsto.
Euro kao uspjeh: Uštede, stabilnost i manji rizik
Sve u svemu, stručnjaci ocjenjuju da prelazak na zajedničku valutu donosi daleko više koristi nego štete. Ana Šabić, direktorica Odsjeka za evropske odnose Hrvatske narodne banke, opisala je uvođenje eura kao „potpuno uspješnu priču“. Hrvatska se oprostila od troškova konverzije valute — što predstavlja veliku uštedu za preduzeća i turiste — a premija rizika države u odnosu na Njemačku gotovo je nestala, prenosi Dnevno.
HNB procjenjuje da Hrvatska sada godišnje štedi oko 160 miliona eura samo na troškovima razmjene i transakcija. „Hrvatska je osjetila sve očekivane prednosti članstva u eurozoni, uprkos tome što smo ušli u vrlo izazovnim vremenima“, rekla je Šabić. Ipak, uz suptilno upozorenje zemlji koja ima iskustva s disfunkcionalnošću i političkim skandalima, naglasila je da su „detaljno i pravovremeno planiranje“ i „jasna podjela zadataka i odgovornosti među uključenim institucijama — ključni faktori uspjeha“.
