Crnogorska poljoprivreda bilježi rast u pojedinim segmentima, ali nedavni problemi sa plasmanom viškova mlijeka ukazali su na nedostatak prerađivačkih i skladišnih kapaciteta, kao i na potrebu za boljim povezivanjem proizvođača, trgovine i turističkog sektora, ocijenjeno je na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore.
Na juče održanoj sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, razmatrani rezultati poslovanja agrara u prvoj polovini 2026. godine.
Predsjednik Odbora Milutin Đuranović kazao je da su ohrabrujući rezultati ostvareni zahvaljujući povećanju domaće proizvodnje i otkupa mlijeka, ali da je kriza sa viškovima pokazala koliko je proizvodnja osjetljiva kada nije praćena odgovarajućom preradom i sigurnim tržištem.
On je ocijenio da je neprihvatljivo da domaći proizvođači prosipaju mlijeko dok se mliječni proizvodi istovremeno uvoze. Pozvao je potrošače da kupovinom domaćih proizvoda podrže poljoprivredna gazdinstva i očuvanje proizvodnje u ruralnim područjima.
Sekretarka Odbora Lidija Rmuš navela je da su povoljni vremenski uslovi doprinijeli dobroj proizvodnoj godini, posebno u voćarstvu. Prema podacima predstavljenim na sjednici, povećani su vrijednost otkupa i prodaje poljoprivrednih proizvoda, otkup mlijeka i proizvodnja u prehrambenoj industriji. U saopštenju PKCG, međutim, nijesu navedeni konkretni iznosi ni procenti rasta.
Rmuš je upozorila da povećanje primarne proizvodnje mora pratiti razvoj prerade, logistike, skladišta i tržišnih kanala. Crna Gora, prema njenim riječima, i dalje bilježi visok spoljnotrgovinski deficit u razmjeni hrane i izraženu zavisnost od uvoza, uprkos rastu izvoza pojedinih proizvoda višeg stepena prerade.
Kao neophodne mjere izdvojila je snažnije povezivanje poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma, veću upotrebu domaćih sirovina, efikasnije korišćenje evropskih fondova i povećanje budžetske podrške agraru. Ukazala je i na potrebu stvaranja boljih uslova za mlade poljoprivrednike i zadržavanje stanovništva na selu.
Predstavnici privrede ocijenili su da je ovogodišnja kriza u otkupu mlijeka otkrila strukturne slabosti sektora. Kao prioritete su naveli usvajanje zakona o zabrani nefer trgovačkih praksi, izmjene poreske regulative i prilagođavanje radnog zakonodavstva posebnostima poljoprivredne proizvodnje.
Predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mirsad Spahić saopštio je da je priprema Zakona o zabrani nefer trgovačkih praksi u lancu snabdijevanja poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima u završnoj fazi. Najavio je i izradu zakona o državnoj pomoći u poljoprivredi, kojim bi trebalo da bude definisan model podrške proizvođačima nakon pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Spahić je naveo da će od 1. jula 2027. godine biti dozvoljen uvoz proizvoda životinjskog porijekla samo iz objekata odobrenih u skladu sa standardima EU. Ocijenio je da domaći proizvođači treba da iskoriste predstojeći period za modernizaciju i pripremu za poslovanje na jedinstvenom evropskom tržištu.
Na sjednici se razmatrala i realizacija programa IPARD III.
Predstavnice Agencije za plaćanje Danka Božović i Edita Mahmutović kazale su da raste interesovanje proizvođača i prerađivača za program IPARD III. Projekti se realizuju kroz Mjeru 3, namijenjenu ulaganjima u preradu, i Mjeru 7, koja obuhvata ruralni turizam i preradu na gazdinstvima. Nove javne pozive za te oblasti najavile su do kraja godine, ali u saopštenju nijesu navedeni tačan broj ugovorenih projekata ni iznos odobrene podrške.
Na sjednici je predstavljen i program Univerziteta Crne Gore „Stipendije najboljima. Posao kod najboljih“, kroz koji kompanije mogu stipendirati studente i obezbjeđivati budući stručni kadar.
