Drugog dana 12. Regionalnog samita guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava, uvodno obraćanje imao je direktor projekta Expo 2027, Dušan Borovčanin, koji je dao prikaz impozantne organizacije specijalizovane izložbe koja će po prvi put biti održana u regionu. Srbija je, kako je podsjetio, pobijedila u međunarodnoj trci za domaćinstvo tijesnom većinom glasova, nad konkurencijom koju su predvodile Španija, SAD, Tajland i Argentina.
„Za tri mjeseca trajanja Expo-a očekujemo više od 6 miliona posjetilaca i 120 zemalja učesnica, uključujući sve članice G20. Ovaj događaj prevazilazi nacionalne okvire i predstavlja šansu za čitav region da se pozicionira pred globalnom publikom – kroz kulturu, sport i biznis“, rekao je Borovčanin.
Prvi današnji panel Regionalnog samita guvernera, ministara finansija i direktora poreskih uprava posvećen fiskalnoj odgovornosti okupio je ključne ljude iz javnih finansija regiona koji su iznijeli svoja viđenja izazova i rješenja u uslovima usporenog rasta u eurozoni i geopolitičke
neizvjesnosti. Fokus je bio na potrebi usklađivanja javnih politika sa zakonodavstvom EU, očuvanju fiskalne stabilnosti i efikasnijem upravljanju investicijama.
Crna Gora je, kako je izložio Bojan Paunović, generalni direktor Direktorata za državni budžetu Ministarstvu finansija, već sada zatvorila šest pregovaračkih poglavlja sa EU, dok je do kraja godine u planu zatvaranje još sedam. Ključni izazov vidi u implementaciji evropske regulative i
ograničenim administrativnim kapacitetima Ministarstva finansija koje, kako kaže, „sa malim brojem ljudi nosi ogroman teret reformi“.
„Fiskalna konsolidacija Crne Gore nakon pandemije je među najbržima u Evropi – javni dug je sa 105% BDP-a u 2020. smanjen na 59% u 2023. To nije bilo lako objasniti ni investitorima ni partnerima, ali pokazuje fleksibilnost male ekonomije u vanrednim uslovima“, naveo je
Paunović.
Posebno je istakao potrebu da se jasno definiše šta sve spada pod troškove odbrane, budući da evropska regulativa sve češće pravi fiskalna izuzeća za ta ulaganja – uključujući infrastrukturu i zdravstvo koje se stavlja u funkciju bezbjednosne politike.
Blagoje Paunović, predsjednik Fiskalnog savjeta Srbije, govorio je o ulozi ovog nezavisnog tijela koje svoje analize dostavlja Skupštini, ali se – kako je istakao – one često ne razmatraju dovoljno ozbiljno.
„Naše preporuke nerijetko ostanu po strani zbog političkog pristupa odlučivanju. Iako se ne suočavamo s direktnim pritiscima, jednostavno nema dovoljno pažnje posvećene analitičkom radu,“ kazao je Paunović, napominjući da se nada da će s vremenom jačati i politička kultura i
odgovornost prema javnim finansijama.
Moderator Zdravko Marić je napomenuo da je koordinacija između monetarne i fiskalne politike presudna, posebno u vremenu kad inflatorni pritisci zahtijevaju brzu i pametnu reakciju. Kao pozitivan signal iz EU naveo je skoru najavu trajnih izuzeća za male i srednje firme iz režima
izvještavanja po ESG direktivi – što smatra znakom da Unija počinje „ozbiljnije da razmišlja o troškovima vlastitih propisa“.
On je istakao da fiskalna i monetarna politika funkcionišu u različitim vremenskim okvirima, što stvara dodatne izazove u borbi protiv inflacije.
„Dok centralne banke planiraju dugoročno, fiskalna politika mora reagovati odmah. Ta razlika u brzini odlučivanja je velika prepreka, ali i prilika da se kroz bolju koordinaciju unaprijedi ukupna stabilnost,“ rekao je Marić, osvrćući se na sopstvena iskustva iz perioda nakon pandemije. Marić je posebno podvukao važnost deregulacije u evropskom zakonodavnom prostoru, pozdravljajući odluku Evropske komisije da odgodi punu primjenu direktive o izvještavanju o održivosti (CSRD) za mala i srednja preduzeća. Govoreći o globalnoj pozicioniranosti, podsjetio je na izvještaje Enrica Lette i Marija Draghija o konkurentnosti evropske ekonomije, u kojima se postavlja pitanje da li Evropa može ostati „regulator među kreatorima i imitatorima“ – s obzirom da, kako se sve češće kaže, „Amerika kreira, Kina kopira, a Evropa reguliše“.
Predvidivost akcizne politike – ključ za stabilne javne prihode
Goran Pekez, direktor korporativnih poslova i komunikacija JTI za Zapadni Balkan, govorio je iz perspektive velikog poreskog obveznika i upozorio na štetne efekte naglih povećanja akciza, podsjetivši na crnogorski slučaj iz 2018. godine kada je „trećina tržišta duvanskih proizvoda otišla u nelegalne tokove“.
„Sa 57 miliona eura prihoda u 2018. pali smo na 40 miliona 2019. godine. Tek kada je država vratila prethodni kalendar, u 2024. prihod je narastao na 119 miliona. Stabilna i predvidiva politika ne donosi samo više novca, već i sigurnost tržišta“, naglasio je Pekez.
Pozvao je zemlje kandidate da, poput Hrvatske i baltičkih država, u pregovorima sa EU zatraže
prelazne rokove za postepeno usklađivanje akciza, uz kalendare prilagođene kupovnoj moći
potrošača.
Mario Demirović, direktor Carinske uprave Hrvatske se u svom obraćanju osvrnu na pitanje regulatornih okvira i reformi javnih finansija.
“Nama je kao poreznim tijelima važno da taj okvir svedemo na ono što je zaista u regulatornom smislu esencijalno. A svjedoci smo da se naročito u evropskim okvirima prelazi ta granica esencijalnog i da se vrlo često ulazi u mikroprocese koji na kraju predstavljaju teret za
poslovanje. Naime, kad posmatramo regulatorne okvire vidimo da su pojedine grane industrije, pa i porezni obveznici iz pojedinih sektora, hiperregulisani. Dakle, ta regulacija prelazi nivo potrebnog i ulazi u područje projekcije različitih politika na jednoj široj ravni koja na kraju
dovodi i do jednog značajnog troška za porezne obveznike, odnosno za subjekte regulacije,” podvukao je Demirović.
