Tržište kriptovaluta nalazi se u krizi posljednja dva mjeseca. Gubici se mjere stotinama milijardi dolara, kažu stručnjaci.
Prema podacima platforme CoinGecko, koja već 11 godina prati dešavanja na tržištu kriptovaluta i njihovih izvedenica, u drugoj polovini godine ukupna tržišna kapitalizacija kriptovaluta pala je sa 3,75 biliona dolara na oko 3,1 do 3,2 biliona dolara, što znači da je u veoma kratkom roku izgubljeno više od 600 milijardi dolara.
Kao glavni uzroci krize navode se makroekonomska neizvjesnost (Trumpove carine, strah od nove inflacije i manjih rezova kamatnih stopa nego što se očekivalo), masovno zatvaranje pozicija, slabije institucionalno ulaganje, kao i tradicionalno slabiji sezonski obim trgovine u decembru.
Analitičarka Deutsche Banke Marion Laboure kaže da je sve što se dešava posljedica sve veće legitimnosti bitcoina i drugih kriptovaluta, zbog čega i osnovni razlozi njihovog pada postaju sve sličniji tradicionalnim finansijskim tržištima.
– Za razliku od prethodnih slomova, koji su bili prvenstveno podstaknuti špekulacijama malih investitora, ovogodišnji pad dogodio se u uslovima značajnog institucionalnog učešća, razvoja javnih politika i globalnih makrotrendova – rekla je Laboure, prenosi Lidermedia.hr.
Većina analitičara smatra da je riječ o dubokoj, ali zdravoj korekciji unutar dužeg tržišnog ciklusa te očekuje oporavak i rast tokom naredne godine. Nic Puckrin, investicioni analitičar i suosnivač The Coin Bureaua, takođe ističe da se pravila velikih kriptosistema postepeno približavaju pravilima klasičnih berzi.
– Da, trenutno smo u kripto-krizi, ali istorija pokazuje da su upravo najteži periodi donosili i najsnažnije oporavke. Ako ulažete dugoročno, ovo može biti velika prilika. Ako trgujete kratkoročno, situacija je izuzetno rizična i bolje je sačekati jasnije signale – kaže Puckrin.
Kriptovalute su digitalni novac koji postoji isključivo na internetu. Ne izdaje ih nijedna država niti banka, već se stvaraju i prenose putem decentralizovane mreže računara, uz pomoć tehnologije koja se naziva blockchain. Najpoznatija među njima je bitcoin. Koriste se za plaćanja, štednju ili ulaganja, ali su njihove cijene izrazito nestabilne jer zavise isključivo od ponude i potražnje na tržištu.
Tako je zvučala početna definicija kriptovaluta, ali je danas jasno da one postepeno postaju sve regulisanije.
Regulacija raste
Unutar Evropske unije regulativa tržišta kriptoimovine, poznata kao MiCA, stupila je na snagu još 2023. godine, ali se primjenjuje u više faza. MiCA uvodi jedinstvena pravila za tržište kriptoimovine u EU i obuhvata oblasti koje do sada nijesu bile regulisane postojećim zakonodavstvom o finansijskim uslugama.
Ključne odredbe za subjekte koji izdaju i trguju kriptoimovinom, uključujući tokene vezane za imovinu i tokene elektronskog novca, odnose se na transparentnost, objavljivanje informacija, autorizaciju i nadzor transakcija. Novi pravni okvir, koji postepeno prihvataju sve države članice EU, ima za cilj regulisanje kriptoimovine i bolju informisanost potrošača o povezanim rizicima.
I Sjedinjene Američke Države su ove godine, putem saveznih agencija, uspostavile kombinaciju strožeg nadzora i selektivne otvorenosti. Drugim riječima, uvode se jasnija pravila za konverziju kriptovaluta u klasični novac.
Analitičari sa trgovačke platforme Bitunix navode da je kriptotržište ušlo u fazu „institucionalizacije uz povećanu osjetljivost“, gdje regulacija stvara podsticaje za rast i likvidnost, ali tržište i dalje ostaje izloženo rizicima i geopolitičkim šokovima.
Stablecoini, odnosno vrsta kriptovaluta čija je vrijednost vezana za neku stabilnu imovinu, krajem tekuće godine našli su se u fokusu zakonodavaca i banaka u velikim državama. Dok pojedine zemlje rade na sopstvenoj regulaciji i podsticanju upotrebe stablecoina, druge pooštravaju restrikcije.
Slijedi li oporavak?
Cathie Wood, izvršna direktorica Ark Investa, vjeruje u brz oporavak tržišta.
– Pad je privremen, a povrat likvidnosti i kontinuirani tehnološki napredak ukazuju na oporavak. Kriptovalute će ostati snažne – rekla je Wood.
Ona smatra da je jedan od glavnih razloga pada vrijednosti kriptovaluta činjenica da tržišta rizične imovine i dalje snažno reaguju na monetarnu politiku velikih centralnih banaka. Više kamatne stope, smanjena likvidnost i oprez investitora dovode do povlačenja kapitala iz rizičnijih segmenata tržišta, uključujući kriptoimovinu.
Iako preovladavaju optimistična očekivanja, postoje i oprezniji analitičari koji upozoravaju na nastavak nestabilnosti, usljed globalne neizvjesnosti u kojoj živimo.
Ipak, većina se slaže da kriptovalute dugoročno moraju ući u novi ciklus rasta.
