„Sada je vrijeme kada neće biti razlike između malih i velikih država. Razlika će biti između zemalja koje imaju energiju i onih koje je nemaju“, poručio je ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, na panelu pod nazivom “The Renewable Energy Economy: Unlocking Investment, Scale and Speed”, naglašavajući da globalne krize jasno pokazuju koliko je energetska nezavisnost postala ključno pitanje suvereniteta.

Kako je istakao, iskustva iz prethodnih godina potvrđuju da države koje zavise od uvoza energije gube dio kontrole nad sopstvenim razvojem.

„Zemlje koje zavise od energije iz drugih izvora zapravo nemaju punu suverenost – neko drugi ih u suštini kontroliše.“

Govoreći o Crnoj Gori, Šahmanović je kazao da je fokus u prethodnom periodu bio na jačanju regulatornog i strateškog okvira, kao temelja za dalji razvoj sektora.

„Ponosan sam da kažem da smo gotovo u potpunosti završili pravni okvir. Rekao bih da je naše zakonodavstvo usklađeno sa EU na nivou od 99%.“

On je ukazao da, uprkos tome, ključni izazov ostaju investicije, posebno imajući u vidu višedecenijski izostanak ulaganja u proizvodne kapacitete.

„Dakle, imamo sve. Sada su nam potrebne investicije“, naglasio je ministar, podsjećajući da je „posljednja investicija u našem energetskom sistemu realizovana 1982. godine“.

U narednom periodu, kako je naveo, prioritet će biti izgradnja otpornog i održivog energetskog sistema zasnovanog na domaćim resursima.

„Izgradićemo otporan sistem, bićemo važan partner Evropskoj uniji, tako što ćemo biti u mogućnosti da obezbijedimo jeftinu energiju iz zelenih izvora.“

Šahmanović je naglasio da Crna Gora raspolaže značajnim hidro, solarnim i vjetro potencijalom, te da je cilj njihovo puno iskorišćavanje kroz povećanje proizvodnih kapaciteta i partnerstvo sa privatnim sektorom.

Istovremeno, kako je dodao, država želi da privuče velike investitore, posebno u sektorima novih tehnologija i vještačke inteligencije, imajući u vidu rastuće potrebe za energijom.

„Postoje procjene koje govore da će u narednih nekoliko godina potrošnja električne energije porasti za 400%.“

On je zaključio da Crna Gora vidi dodatnu razvojnu šansu i u svojoj geostrateškoj poziciji, uključujući energetsku povezanost sa Italijom, kao i proces povezivanja tržišta električne energije koji je već pokrenut.

Objašnjavajući ulogu Evropske banke za obnovu i razvoj, Gžegož Zelinski šef odeljenja za energetiku za Evropu EBRD-a kazao je da ova institucija paralelno djeluje kao savjetnik vladama i regulatorima, ali i kao investitor koji obezbjeđuje dugoročno finansiranje kroz dug i vlasnički kapital.

On je pojasnio da takav dvostruki mandat može otvoriti pitanje potencijalnog konflikta interesa, ali da EBRD u svakom pojedinačnom slučaju pristupa projektima i politikama imajući u vidu širu sliku – tranziciju energetskog sistema, a ne maksimizaciju prinosa na pojedinačne investicije.

„Naša uloga nije da investiramo u jedan projekat i maksimizujemo njegov prinos, već da posmatramo ukupnu tranziciju“, naglasio je Zielinski.

Prema njegovim riječima, EBRD je već podržao razvoj projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije u regionu, uključujući Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, ali i na razvijenijim tržištima poput Rumunija. Istovremeno, kako je istakao, institucija djeluje i u izuzetno složenim okolnostima, poput rada na dizajnu aukcija za obnovljive izvore energije u Ukrajina tokom ratnih uslova.

„To je nešto što do sada nije rađeno i predstavlja naš prvi takav pokušaj“, naveo je Zielinski, dodajući da svaka takva inicijativa donosi važne lekcije.

Govoreći o iskustvima i poukama, on je naglasio da fokus ne treba ograničiti samo na pojedinačne slučajeve, poput prve aukcije u Crna Gora, već da je ključno razumjeti širi kontekst i ambiciju države kada je riječ o energetskoj tranziciji.

„Ključno pitanje je šta pokreće odluke i šta želimo da postignemo u tranziciji ka zelenoj energiji“, rekao je on.

Zielinski je ukazao da rješenja moraju biti prilagođena veličini i specifičnostima tržišta, te da modeli koji funkcionišu u velikim državama ne mogu biti direktno primijenjeni na manje ekonomije.

„Obim ambicije definiše i potrebne korake – od strukture tržišta do razvoja elektroenergetske mreže, kapaciteta priključenja i industrijskih lanaca“, objasnio je.

On je dodao da energetska tranzicija podrazumijeva integrisan pristup koji obuhvata čitav lanac – od izgradnje kapaciteta do njihovog operativnog upravljanja.

Kao ključnu poruku investitorima, Zielinski je istakao potrebu za jasnim i dugoročnim planiranjem.

„Važno je imati plan koji se realizuje u fazama i koji šalje signal da se ne radi o jednokratnim aukcijama, već o kontinuitetu i strateškom pravcu razvoja“, kazao je.

Takav pristup, kako je zaključio, podrazumijeva organizovanje novih aukcija koje će biti unaprijeđene na osnovu prethodnih iskustava, uz stalno prilagođavanje sistema budućim potrebama energetskog tržišta.

Izvršni direktor kompanije Masdar, Mohamed Jameel Al Ramahi, poručio je da obnovljivi izvori energije danas predstavljaju ključnu tehnologiju za jačanje energetske bezbjednosti i dugoročne otpornosti država, ističući da Crna Gora, uprkos svojoj veličini, ima značajan potencijal u regionalnom energetskom sistemu.

On je naglasio da vlade koje planiraju održiv razvoj moraju prioritet dati iskorišćavanju sopstvenih resursa, poput hidroenergije, vjetra i sunca, kao temelju energetske strategije.

„Danas je obnovljiva energija mainstream tehnologija. I danas, ako razmišljate i planirate kao vlada da budete otporni i da razmišljate o nacionalnom interesu prije svega, posebno kada je riječ o energetskoj bezbjednosti, morate razmišljati o obnovljivim izvorima“, kazao je Al Ramahi.

Posebno je istakao značaj regionalne povezanosti i infrastrukture, ocjenjujući da Crna Gora ima stratešku prednost zahvaljujući već uspostavljenoj elektroenergetskoj interkonekciji sa Italijom, kao i razvoju prenosne mreže sa susjednim zemljama.

Prema njegovim riječima, u energetskom sektoru granice nemaju isti značaj, jer se električna energija slobodno kreće između tržišta, što manjim državama otvara prostor za izvoz i dodatne prihode.

„U našem poslu ne vidimo granice“, poručio je Al Ramahi, dodajući da Crna Gora može proizvoditi električnu energiju i plasirati je ka Zapadu, Istoku i regionu.

On je podsjetio da Zapadni Balkan zauzima važno mjesto u investicionoj strategiji kompanije Masdar, koja u regionu, uključujući Grčku, već ima više od šest gigavata operativnih i projekata u poodmakloj fazi razvoja.

Kako je zaključio, kompanija planira dalja ulaganja u region, vođena pristupom koji prevazilazi nacionalne okvire i posmatra tržište energije kao jedinstven prostor.

Suosnivač i partner u kompaniji Alcazar Energy, Danijel Kalderon, ukazao je da se investicioni model ove kompanije zasniva na dugoročnom pristupu i saradnji sa najvećim evropskim institucionalnim investitorima, uz jasno definisane kriterijume povrata i održivosti.

Kako je pojasnio, riječ je o kapitalu koji dolazi dominantno od visoko rangiranih institucija, sa investicionim horizontom do deset godina, što usmjerava kompaniju da izbjegava kratkoročne tržišne prilike i fokus stavi na fundamentalno održive projekte.

„Cijeli model je postavljen tako da cilj nije profitirati iz kratkoročnih prilika. Možda mislite da zbog rata ili nekog događaja možete ostvariti brzi prinos od 1%. To nije ono što mi radimo. Mi gledamo narednih 10 godina“, istakao je Kalderon.

On je naglasio da su ključni kriterijumi za ulaganja infrastrukturni prinosi i dugoročna stabilnost projekata, pri čemu Crna Gora, kao tržište koje je i dalje značajno oslonjeno na fosilna goriva, predstavlja logičnu destinaciju za razvoj projekata iz oblasti obnovljivih izvora energije.

 

Kalderon je podsjetio i na iskustva kompanije na drugim tržištima, navodeći primjer Egipta, gdje je Alcazar razvio portfelj od 2,5 gigavata, uz aktivnu saradnju sa evropskim institucijama i Evropska banka za obnovu i razvoj, čime su obezbijeđene garancije koje su značajno smanjile troškove finansiranja.

Takav pristup, kako je poručio, omogućava maksimalno korišćenje dostupnih evropskih fondova, što kompanija nastoji da primijeni i na projektima u regionu, uključujući i Sjevernu Makedoniju, uz istovremeno poštovanje ESG standarda i dugoročnih investicionih ciljeva.

Crna Gora, kao malo tržište, mora graditi raznovrstan investicioni ekosistem kako bi ubrzala razvoj projekata u oblasti obnovljive energije i energetske efikasnosti, poručila je članica Upravnog odbora Fonda za zeleni rast (GGF) Stefani Kapdevil, ističući da su povjerenje investitora i dostupnost „strpljivog kapitala“ ključni za realizaciju održivih investicija.

Govoreći o razlozima osnivanja fonda, Kapdevil je podsjetila da je GGF nastao prije 15 godina kao odgovor na potrebu za povezivanjem različitih aktera u jedinstven investicioni okvir.

„Zašto su se razvojne finansijske institucije udružile i osnovale fond prije 15 godina? Zato što vam je u jednom ekosistemu potrebno više aktera, potrebno je stvoriti ekosistem. To je ključna riječ za Crnu Goru, a u maloj zemlji nije lako stvoriti ekosistem, jer on podrazumijeva raznolikost aktera. Potrebni su vam veliki igrači, ali i manji i srednji, jer svaki od njih ima drugačiju ulogu“, kazala je Kapdevil.

Ona je naglasila da upravo ta raznolikost omogućava razvoj kvalitetnih projekata, iako proces selekcije i pripreme može biti dugotrajan.

„A kada nijeste efikasni, potrebno vam je mnogo učesnika. Pokušavao sam da okupim timove i samo će nekolicina uspjeti da složi slagalicu i ponudi zanimljiv projekat koji možete odabrati i dalje razvijati“, navela je Kapdevil.

GGF danas predstavlja specijalizovani fond fokusiran isključivo na finansiranje zelenih projekata, sa jasnim i jednostavnim poslovnim modelom.

„Obezbjeđujemo finansiranje, stvarno finansiranje, za projekte obnovljive energije i energetske efikasnosti. Samo to, ali uz vrlo jednostavan poslovni model. Nakon 15 godina narasli smo na milijardu, osnovani smo za region“, istakla je ona.

Kao drugi ključni element izdvojila je povjerenje investitora, naglašavajući da je fond od samog početka bio usmjeren na region Jugoistočne Evrope, ali da danas širi aktivnosti i van njega.

„Druga ključna riječ je povjerenje, uz ekosistem. Dakle, druga riječ je povjerenje. Ne samo da vjerujemo regionu, Crnoj Gori i širem regionu, već smo i osnovani za region“, kazala je Kapdevil, dodajući:

„Budite sigurni da investitori koji nam vjeruju i dolaze procjenjuju i naše učešće na konferencijama, zadovoljni su i zato nastavljaju da ulažu.“

Kako je pojasnila, cilj je da se kroz takav pristup omogući dolazak institucionalnog kapitala iz Evrope u projekte u regionu.

„Povjerenje u region – mi vjerujemo regionu, gradimo povjerenje i zadovoljni smo što ulažemo u ove zemlje kako bi institucionalni investitori iz Evrope konačno mogli ulagati u projekte ovdje“, rekla je Kapdevil.

Govoreći o održivosti, kao trećem ključnom principu, ona je ukazala na jaz između identifikovanih potreba i realizacije konkretnih projekata.

„Od potrebe koju identifikuje vlada do projekta koji je spreman za finansiranje dug je put, ali uvijek izvodljiv. Ključno pitanje je vrijeme, odnosno budžet koji se ulaže u studije izvodljivosti, studije uticaja, pronalaženje pravih partnera i odgovarajuće veličine partnera“, naglasila je Kapdevil.

Posebno je istakla značaj finansiranja rane faze projekata, što često predstavlja najveći izazov.

„Zapravo, kada želite da razvijete nešto konkretno u Crnoj Gori, potreban vam je kapital za izvodljivost. Kao razvojna finansijska institucija, imamo mehanizam tehničke podrške i predstavljamo taj strpljivi kapital koji može prvo finansirati, na primjer, godinu dana pripreme za vjetroelektranu. Ne može svako to da uradi“, zaključila je Kapdevil.