Sve banke u Srbiji su od danas, 15. septembra, u obavezi da klijentima ponude potrošačke, gotovinske i stambene kredite po novim, nižim kamatama.
Banke u Srbiji obavezne su da od danas smanje kamatne stope na potrošačke, gotovinske i stambene kredite za zaposlene i penzionere čija su primanja manja od 100.000 dinara.
Kako je ranije objavila Narodna banka Srbije, ovi kreditni proizvodi pod povoljnijim uslovima trebalo bi da budu objavljeni kao posebna ponuda banaka na njihovim sajtovima.
Ovi proizvodi podrazumijevaju dinarske, potrošačke i gotovinske kredite do milion dinara, dinarske kredite za refinansiranje gotovinskih i potrošačkih kredita u toj banci bez ograničenja iznosa, posebne gotovinske kredite do milion dinara i kredite za refinansiranje koji se odobravaju penzionerima sa uključenim životnim osiguranjem, kao i stambene kredite namijenjene kupovini prvog stana.
Nominalne kamatne stope na gotovinske i potrošačke kredite, kao i na kredite za refinansiranje tih kredita, trebalo bi da budu niže za tri procentna poena od julskih, sa donjom granicom kamatne stope do 7,5 odsto.
Nominalne kamatne stope trebalo bi da budu niže za tri procentna poena i za posebne gotovinske kredite i kredite za refinansiranje koji se odobravaju penzionerima sa uključenim životnim osiguranjem, sa donjom granicom kamatne stope do 10,5 odsto.
Što se tiče stambenih kredita, nominalna kamatna stopa trebalo bi da bude niža do 0,5 procentnih poena od prosječne nominalne kamatne stope po kojoj je konkretna banka odobravala stambene kredite u okviru standardne ponude u julu 2025. godine.
Prilikom odobravanja ovih kredita banke ne bi trebalo da naplaćuju naknade za obradu kreditnih zahtjeva.
Krediti pod navedenim uslovima, kako su naveli iz NBS, biće u ponudi banaka najmanje godinu dana.
Član Izvršnog odbora Banke Poštanske štedionice Aleksandar Čortan kaže za RTS da je Banka Poštanske štedionice prva odgovorila na očekivanja regulatora Narodne banke i već 1. septembra stavila na raspolaganje klijentima koji imaju zarade do 100.000 dinara, ali i svim penzionerima, mogućnost da apliciraju za kreditne proizvode po sniženim kamatnim stopama.
Banka je otišla i korak dalje – nije se držala minimalnog praga koji je propisala NBS, tako da su kamate po kreditnim proizvodima čak i ispod praga definisanog očekivanjima Narodne banke – naveo je Čortan.
Naveo je primjer za penzionere: „Ako smo u julu imali kamatnu stopu od 13,50 odsto u Banci Poštanske štedionice, očekivanja Narodne banke su 10,50 procenata da bude kamatna stopa. Banka Poštanska štedionica izašla je sa ponudom od 9,99.“
Odgovarajući na pitanje koliko je interesovanje klijenata, Čortan kaže da je odobreno ukupno pet i po hiljada kredita, u vrijednosti od oko 3,4 milijarde dinara.
„Ako to uporedimo sa prošlom godinom i tražnjom koja je bila u prvoj nedjelji septembra 30 odsto veća, sada smo već za prvih 15 dana praktično došli do 60 odsto veće tražnje za ovom vrstom kredita nego u septembru 2024. godine“, uporedio je Čortan.
Primjer na kreditu od pola miliona dinara
Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Velimir Lukić dao je i konkretne podatke, koji se odnose na novu mjeru. Prosječna ponderisana kamatna stopa na ostale kredite, kako kaže Narodna banka Srbije, bila je oko 11 procenata, što je parametar, a dozvoljeno smanjenje tri procentna poena – odnosno predviđeno da ne ide ispod 7,5 procenata.
„Ako uzmete, recimo, pola miliona dinara na 24 mjeseca, i treba da ih vraćate po kamatnoj stopi od 10,5 odsto, onda vaša mjesečna rata iznosi oko 23.200 dinara. Ako sada po novoj uredbi, po novoj sugestiji NBS, učinite to isto i smanjite kamatu na 7,5 odsto, onda vaša mjesečna rata treba da bude 22.500 dinara. Razlika u mjesečnoj rati na pola miliona dinara na dvije godine je oko 700 dinara mjesečno. Što znači da bi trebalo, kada vratite kredit nakon dvije godine, da isplatite ukupno 557.000 dinara banci po starom ili 540.000 dinara po novom. Dakle, razlika je 16–17 hiljada“, izračunao je Lukić.
Dominiraju gotovinski krediti
Čortan kaže da u strukturi zahtjeva dominiraju gotovinski krediti.
„Iako su po iznosu nešto manji, prosječan gotovinski kredit u ovom periodu u našoj banci iznosio je oko 360.000 dinara. S druge strane, refinansirajući krediti nose primat po ukupnom iznosu, jer je prosječan refinansirajući kredit iznosio oko 900.000 dinara“, naveo je on.
„I rokovi za koje se opredjeljuju klijenti definitivno su najduži, odnosno 71 mjesec, tako da se sve ove uštede koje je profesor iznio samo multiplikuju, s obzirom na to da je rok otplate u realnosti znatno duži“, kaže Čortan.
O čemu treba voditi računa
Govoreći o tome šta treba znati kada uzimamo kredit, Lukić navodi da banka treba da procijeni kreditnu sposobnost i da pomogne oko formiranja nivoa zaduženosti koji se može podnijeti.
„Iako po novom programu imamo maksimalni iznos kredita koji može da se odobri milion dinara, najveći broj tih potrošačkih i gotovinskih kredita biće značajno manjeg iznosa. Morate da sagledate kapacitete, da sagledate buduća primanja. I rekao bih da ono na šta penzioneri, recimo, mogu da računaju u ovoj situaciji, jeste da taj milion dinara jeste nešto što ranije nijesu mogli ni da povuku. Po novoj uredbi, maksimalni iznos kredita po kojem oni mogu da se zaduže veći je nego što je ranije bio. Dakle, rijetko u kojoj banci su penzionerima na milion dinara odobravali kredite, što je takođe jedna povoljnost“, istakao je Lukić.
(Izvor: RTS)
